Načelnik Riccardo Staraj, Ines Srdoč Konestra, Nevio Šetić, Maja Polić i Bernard Franković / Foto F. BRNELIĆ
Zbornik je izdan povodom 175. obljetnice rođenja Eugena Kumičića te 80. obljetnice smrti Marije Kumičić
povezane vijesti
BRSEČ – U Memorijalnoj kući književnika Eugena Kumičića u Brseču predstavljen je Zbornik radova o Eugenu i Mariji Kumičić, koji su među najznačajnijim hrvatskim književnicima koji su obilježili pisano stvaralaštvo i politički pokret pravaštva na kraju 19. stoljeća i početku 20. stoljeća. Zbornik, koji je povodom 175. obljetnice rođenja Eugena Kumičića te 80. obljetnice smrti Marije Kumičić tiskan u suizdavaštvu Udruge »Jenio Sisolski« iz Brseča i Razreda za književnost HAZU-a, treći je u nizu zbornika radova posvećenih životu i djelovanju Eugena Kumičića te djelo koje Mariju Kumičić u istraživačkom smislu stavlja u ravnopravan položaj s njenim suprugom.
Nastala u suradnji brsečke udruge, riječkog Zavoda za povijesne i društvene znanosti i zagrebačkoga Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe pri HAZU-u, knjiga donosi radove o društvenom djelovanju istaknute hrvatske kulturne radnice koja je svojega supruga Eugena nadživjela čak 41 godinu te ostavila vidljiv trag u razvoju hrvatskog pravaštva i književnosti, kao radove o odabranim dijelovima arhivskog gradiva iz ostavštine jednog od najslavnijih Brsečanina.
Politički doprinos
Zbornik su u Brseču predstavili Bernard Franković, njegov inicijator i predsjednik Udruge »Jenio Sisolski«, kao i recenzenti Nevio Šetić sa Sveučilišta »Juraj Dobrila« iz Pule, Ines Srdoč Konestra, dekanica u dva mandata Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, te Maja Polić iz Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU-a koja je uz Anu Batinić uredila zbornik.
Predstavljanje Zbornika u Memorijalnoj kući Eugena Kumičića / Foto F. BRNELIĆ
Nevio Šetić ukazao je na posebnu vrijednost ovog djela u segmentu izučavanja političkih događanja na teritoriju Hrvatske i u Istri potkraj devetnaestog stoljeća, pri čemu se ističe Kumičićeva suradnja s Antom Starčevićem i pravašima tog doba, kao i istaknutim istarskim javnim djelatnicima, dok je Ines Srdoč Konestra izdvojila nužnost objavljivanja ovakvih djela za one današnje i nadolazeće generacije, naglasivši da se digitalizacijom književnog opusa Kumičića i njegovih članova obitelji njegovo djelovanje može približiti mladim naraštajima.
Zbornici o Kumičićevom radu
U nakladi Udruge »Jenio Sisolski« iz Brseča dosad su objavljena dva zbornika radova posvećena životu i djelovanju Eugena Kumičića, među kojima je prvi objavljen 2002. godine kao skup radova s okruglog stola posvećenog 150. godišnjici Kumičićeva rođenja. Drugi zbornik, tiskan 2010. godine, okupio je priloge s kolokvija »Eugen Kumičić – 100 godina poslije, u povodu obilježavanja stote obljetnice smrti književnika Eugena Kumičića«, održanog u lipnju 2004. godine, a udruga je 2018. godine objavila i vodič kroz Memorijalnu kuću književnika Eugena Kumičića u Brseču pod imenom »Tragom života i književnoga stvaranja Eugena Kumičića«. |
Zbornički članci o stvaralaštvu Eugena Kumičića djela su Željka Trbušića, Stjepana Matkovića, Irene Galić Bešker, Vladimire Rezo i Tomislava Galovića, a u njima se, osim arhivistički sređenog popisa dijela gradiva iz fonda Eugena i Marije Kumičić, piše o Kumičićevom doprinosu pravaštvu, njegovom ideološkom profilu i položaju naspram velikog raskola Stranke prava 1895. godine. Tu su i studija autorskih preinaka na rukopisu Kumičićeva romana »Urota zrinsko-frankopanska«, obrada djela »Jelkin bosiljak« i »Začuđeni svatovi« u kontekstu proučavanja prostornosti, književne geografije i filozofije svakodnevice te zapisi o prijateljstvu Kumičića s krčkim popom Mihovilom Mužinićem Mužinom.
Ostavština Marije Kumičić
Djelovanjem Marije Kumičić u zborniku se bave Agneza Sabo, Lucija Benyovsky, Tihana Luetić, Ana Batinić, Lucija Jančec i Nina Mrvić koje pišu o njenom društvenom angažmanu, ponajprije radu u okviru udruženja »Hrvatska žena«, ženskih i rodoljubnih društava, prosvjetnom radu i zalaganju za obrazovanje djevojaka, ženskom pitanju i pravima iz diskursa pravaške ideologije s početka 20. stoljeća, njenim polemičkim javnim istupima i sukobu s kritičarima i drugom.
Anica Bilić svoje je istraživanje posvetila utvrđivanju i analizi (su)odnosa između književnosti i glazbe u romanu iz zagrebačkog života »Afrika« Tome Kumičića, sina Eugena i Marije Kumičić, dok je Iva Kuljiš napisala članak o Kumičićevom rodnom mjestu Brseču sa sintezom svih dosad prikupljenih podataka o urbanizmu i arhitekturi tog mjesta u rasponu od 15. do 19. stoljeća. Zborniku su svojim tekstovima pridonijeli i Stipe Botica, Marina Pauletić, Maja Franković, Julija Lozzi Barković te inicijator Bernard Franković.
Prilikom predstavljanja zbornika u Brseču prisutnima se obratio i načelnik Općine Mošćenička Draga Riccardo Staraj koji je pohvalio ovaj projekt Udruge »Jenio Sisolski«, napomenuvši njen doprinos njegovanju povijesti i književnoj tradiciji istarsko-liburnijskog kraja kroz valorizaciju Kumičićeve, ali i ostavštine drugih velikih pisaca i pjesnika ovog kraja Viktora Cara Emina, Rikarda Katalinić Jeretova i Drage Gervaisa.
