Snimio Mateo Levak
Za svaki problem postoji rješenje, pa su stoga mnoge zvončarske skupine koje su svojom živopisnom zvonjavom razbudile cijeli kraj, obukle svoje "monture za daž" - krabujosnice zaštićene najlonima, ili su pak nastupili bez krabujosnica na glavama...
povezane vijesti
MATULJI Škuro i dažjevno, a kako je dan odmicao i sve više vjetrovito bilo je danas u Matuljima gdje je održana tradicionalna, 27. Zvončarska smotra Matulji. Nastupilo je oko 800 zvončara, a uz maškare i muzikante, smotra na Pusnu subotu kada se slavi i Dan Općine Matulji, okupila je 1.000 sudionika koji su još jednom potvrdili nepisano pravilo da kada se nešto od srca voli, ne postoje nepremostive prepreke. Ili – za svaki problem postoji rješenje, pa su stoga mnoge zvončarske skupine koje su svojom živopisnom zvonjavom razbudile cijeli kraj, u strahu od kiše obukle svoje “monture za daž” – krabujosnice zaštićene najlonima, ili su pak nastupili bez krabujosnica na glavama…
– Jako smo se dugo pripremali, pa mi je žao zbog toga što je loše vrijeme, zbog toga što je došlo malo ljudi… Škoda! Parićevali smo se s puno dobre volje za smotru, još uvijek držimo i ključeve Općine Matulji, ali dok nas je za Miću smotru koju su organizirali naši Frlanski zvončari vrijeme poslužilo, danas baš i nije. Ali sve u svemu smo zadovoljni i matuljskoj smotri dajemo najviše ocjene – rekla je Danijela Maljevac Kućel uz koju je “desetku” za “najpusnu općinu” dao i njezin sin Tino Kućel.
Simfonija zvona
Matuljci su se još jednom pokazali kao vrlo srdačni i gostoljubivi domaćini, pa su se uz slatke krafnice, kroštule i fritule mogli zasladiti ne samo sudionici “zvončarske simfonije”, već i publika koja je bez obzira na to što jer povremeno bila prisiljena otvarati dosadne kišobrane, oboružana pozitivom bodrila sve zvončarske skupine, ali i maškare koje su prodefilirale središtem Matulja prije samog otvorenja Zvončarske smotre.
Sretna brojka 13 označila je broj zvončarskih skupina, a unatoč vremenskim nepogodama “zvonci su oprtili” Frlanski zvončari, KUD Tena Đakovo, Munski zvončari, Sovinjski pusti, Ćićski zgončari, Žejanski zvončari, Zametski zvončari, Kukuljanski zvončari, Grobnički dondolaši, KU Didi s Kamešnice, Zvončari Vlahov Breg – Korensko, Halubajski zvončari i Brežanski zvončari.
Program su na prepoznatljivi način jako dobro vodili Nina Dukić i Mario Lipovšek Battifiaca, svaka se zvončarska skupina predstavila publici i “storila kolo”, te potom okrijepila uz različita pića i pusne slastice, a “po užance” se pilo i “z bukalete”. Najmlađima su ponuđeni šareni bomboni i sokovi, pa baš nitko danas iz Matulja nije otišao kući loše volje, kao da nije proveo nekoliko sati u “najluđoj pusnoj kumpanije na svete”.
Izmijenjena trasa
Matuljska Zvončarska smotra 2024. godine će se pamtiti i po jednom zanimljivom organizacijskom novitetu. Naime, izmijenila se trasa po kojoj se odvijala smotra i sve su se grupe nakon defilea okupljale u velikom šatoru postavljenom u Amfiteatru. Tu je uz “dobro za pojist i popit” priređen i odličan glazbeni program, najprije uz Trio Asi, a zatim uz Koktelse. Na pozornici u središtu mjesta publiku su zabavljali Jože Vešmašinov in prijateli.
– Maškarama i zvončarima grdo vreme ne smeta, ali bilo bi svima draže da je malo manje kiše i vjetra. Ali – na vrijeme ne možemo utjecati – rekla je Marija Đogić koja svake godine dođe pogledati smotru i za današnju je bez obzira na vjetar koji joj je skoro odnesao kišobran imala kratak i jasan opis – “super”. Jer i kada je “vreme za ponemet”, zvončari koji uz svoja zvona, snagu, balte u rukama i uvježbane korake “tiraju zimu i dozivaju proljeće”, imaju formulu kako iz najteže situacije izvući ono najbolje.
– Oni su navajni, ali publike bi bilo više da je manje oblaka – zaključila je gospođa Đogić.
A da bi cijelo današnje druženje sa zvončarima bilo što šarenije, u pretprogramu prije službenog otvorenja smotre i prije nego li su članovi Pusnog odbora Matulji načelniku Vedranu Kinkeli “zavezali zvončarski facol”, nastupile su i matuljske maškarane skupine “Zijat, sost, tancat i pit” u ulogama vrtnih patuljaka i patuljčica, te “Vavek parićani” – i za Pust naješkani, u ulogama Eskima. Živio Pust!
