Osojnica

Sanirajući deponij na Matuljima naletjeli na čudnu jamu: “Kad su djevojke izašle bile su ‘kuhane'”

Marina Kirigin

Foto Marina Kirigin

Foto Marina Kirigin

Spilja je specifična – 21 metar dubine, u širinu ide 19 metara i otvaraju se dvije galerije, pronađene su nekakve životinjice, paukovi, stonoge.



Idućeg proljeća Matulji će dobiti novo zeleno brdo nadmorske visine 400 metara. S jedne njegove strane držat će ga najveći gabionski zid ikada sagrađen na odlagalištima u Hrvatskoj, visok 18 metara i dugačak 330 metara, koji se sastoji od 2.500 gabionskih koševa koje su ljudske ruke ručno punile s 5.000 kubika kamenja.


Brdo koje je već sada »naraslo« i ulazi u posljednju fazu uređenja bivše je odlagalište Osojnica – mjesto na kojem je Liburnija punih pola stoljeća odlagala smeće.


Odlagalište Osojnica otvoreno je od 1968. godine i zatvoreno 2018. godine, a na navedenom mjestu tijekom točno pola stoljeća odloženo je gotovo 500.000 kubika otpada s područja Matulja, Lovrana, Mošćeničke Drage i Opatije.


Radovi do proljeća




Odmah po zatvaranju odlagališta krenuli su radovi na sanaciji ovog odlagališta neopasnog otpada i regeneraciji zemljišta površine 3,37 hektara. Radovi se danas, nakon tri godine, nalaze u završnoj fazi izvedbe te se očekuje da bi do proljeća trebali biti dovršeni.



Priliku vidjeti kako izgleda sanirani i regenerirani prostor u ovoj fazi dobila je zainteresirana javnost u sklopu Dana otvorenih vrata, a kroz područje nekadašnjeg odlagališta, danas pretvorenog u brdo zemlje, proveo ih je Marko Mlađen, voditelj građenja i zamjenik glavnog inženjera tvrtke GT Trade, koja je izvođač radova na sanaciji Osojnice.


– Projekt je zahtjevan po pitanju mnogo toga – konfiguracije terena, neočekivanih problema koji su se javili tijekom gradnje, po pronalasku speleološkog objekta, po količini otpada koja je bila znatno veća od one procijenjene u projektu.


Sanacija odlagališta provedena je »in situ«, što znači da je na licu mjesta otpad otkopan i stavljen u formirano tijelo odlagališta.



Odlagalište je prekriveno slojevima koji su vodonepropusni i samim time smanjujemo filtrat koji odlazi u podzemlje – objasnio je Mlađen te naveo da se u sklopu sanacije radilo na brtvenom sustavu, procjednim vodama, plinovima, stabilnosti, kosini, slijeganju i prekrilnom sustavu te da će se po završetku radova još idućih trideset godina obavljati monitoring prostora.


Voditelj građenja dodao je i da se zbog specifične situacije, površine katastarske čestice i zahvata u prostoru, morao izgraditi gabionski zid – dugačak 330 metara, a na najvišem dijelu visok 18 metara.


Naletjeli na jamu


– Riječ je o najvećem takvom zidu izgrađenom na odlagalištima u Hrvatskoj. Pet tisuća kubika kamena, oko 120 tisuća kubika nasipnog materijala armiranog geomrežom, postavljenog u lamele s oblogom od gabionskog zida.


Gabionski zid rađen je ručno, 5.000 kubika kamena kroz godinu dana radnici su u te koševe slagali ručno, baš onako kako su nekad naši nonići gradili suhozide. Prilikom iskopa samog gabionskog zida na bloku 17 naletjeli smo na jednu rupu otvora 1,5 sa 1,5 metara.



Tada nismo znali što je, ali ispostavilo se da smo naletjeli na jamu i to nas je na neko vrijeme zakočilo u radovima. Morali smo pozvati Ministarstvo za zaštitu okoliša i prijaviti tu jamu i napraviti njezinu sanaciju.



Prilikom pronalaska jame došle su četiri djevojke i spustile se prvi put u novootkrivenu jamu, u koju ljudska noga do tada nije kročila.


Spilja je specifična – 21 metar dubine, u širinu ide 19 metara i otvaraju se dvije galerije, pronađene su nekakve životinjice, paukovi, stonoge.


No, ono što je zanimljivo je utjecaj odlagališta na tu špilju. Sazrijevanje otpada ispušta temperaturu, a ta temperatura zagrijava sav ovaj teren ispod nas.



Kad su se djevojke spustile i kada su izašle, bile su »kuhane«. Povezali smo da je temperatura u toj špilji puno viša od uobičajene.


Tada je došao zaključak od ministarstva da jamu ipak moramo sačuvati, što smo i napravili – rekao je Mlađen, pokazujući otvor jame.


Kinkela: Jedan od najvećih projekata Općine Matulji


Načelnik Općine Matulji Vedran Kinkela, koji je prisustvovao obilasku gotovo do kraja sanirane Osojnice, rekao je da je ovo jedan od najvećih projekata Općine Matulji.


Astra Gašparini, voditeljica projekta u ime Općine Matulji, rekla je da je projekt vrijedan 35,5 milijuna kuna.



Trideset milijuna stiglo je iz Europskog kohezijskog fonda, 3,5 milijuna od Fonda za zaštitu okoliša i dodatna sredstva od Ministarstva regionalnog razvoja.


– Nakon zatvaranja Osojnice to ruglo u prostoru morali smo dovesti u red. Pretvoriti ga u jednu zelenu oazu koja više neće zagađivati okoliš, a kako bismo osigurali budućim generacijama čisti okoliš, prvenstveno čiste podzemne vode.


Pripreme za ovaj projekt krenule su još 2009. godine sa Studijom utjecaja na okoliš. Godine 2011. je napravljen prvi idejni projekt koji se mijenjao u nekoliko navrata.


Zadnja izmjena idejnog projekta dogodila se 2015. godine, kada je izrađen i glavni projekt.


U 2017. godini ishodovana je građevinska dozvola. Nakon toga je izrađen izvedbeni projekt.


Naš cilj je regenerirati ovu veliku površinu i dobiti prekrasnu zelenu planinu koja više neće imati utjecaj na okoliš – rekla je Astra Gašparini i pozvala zainteresirane da se prijave za novi oblizak Osojnice zakazan za 29. studenog u 11 sati.