Približava se kraj ovogodišnje ljetne sezone, rujan je pred vratima. Ocjenjuju se »plusevi i minusevi« i planiraju koraci za budućnost, a o trendovima koji su obilježili ljeto, porazgovarali smo s načelnikom Općine Mošćenička Draga Riccardom Starajem.

Kako biste ocijenili dosadašnju ljetnu turističku sezonu u Općini Mošćenička Draga?

– Počela je dosta klimavo, bila je poznata »srpanjska« rupa na početku mjeseca, međutim, osmi mjesec je sve nadoknadio. Istina je da je Mošćenička Draga kao destinacija dočekala prve goste još prije Uskrsa, informacija koju mi je dala direktorica hotela Marina Petra Veršić da je u hotelu 400 ljudi već 7. travnja ove godine bila je jamstvo da će sezona biti dobra. Činjenica je da se izvanpansionski relativno malo troši, smještajni kapaciteti su dobro popunjeni, pa čak i oni ekskluzivniji i skuplji, međutim, cijena mora biti u sinergiji s kvalitetom, drugim riječima, turist će dobro platiti ono što je uistinu dobro i kvalitetno. Imamo nekoliko vrhunskih restorana u destinaciji koji drže nivo no i cijenu, to je svakako za pohvalu, činjenica je da imamo srednju kategoriju ugostiteljskih lokala koji također dobro rade s nešto nižim cijenama, a imamo i nekoliko lokala i montažnih radnji s brzom hranom. I sada, kad bi posjetitelj probao sve ovo nabrojeno u sedam dana, primijetio bi razliku u kvaliteti, no mora osjetiti razliku i u cijeni. Mislim da ugostiteljstvo, no i cijela turistička ponuda, mora držati cijene sukladno ponudi, servisu, uređenju i nizu parametara koji utječu na konačan dojam gosta. Stremimo kvaliteti i naplatimo je. E sad, razgovarati da je nešto skupo ili nije, relativno je. Talijanima je generalno skupo jer im usluge koštaju koliko i doma, Nijemaca ima jako malo što ukazuje na europsku krizu, Austrijanac je stalni gost koji je također podbacio ovu sezonu, spasili su nas susjedi Slovenci, Poljaci, Mađari, pa i domaći gosti. Činjenica je da je sve poskupjelo, pa i ono što mi kao općina i turistička zajednica plaćamo. Usluge su skupe, građenje, čišćenje, odvoz smeća, režije, održavanje, zaista nije lako sve to održavati i biti konkurentan… Trebamo analizirati ovu sezonu i donijeti zaključke, pretumbati malo iskustva i komentare gostiju i kreirati strategiju za sezonu 2026. godine.

Nije samo nama skupo

Što kažu službeni podaci, je li turističkih noćenja bilo manje?

– Mislim da ih ima podjednako kao i lani, barem sada u osmom mjesecu. Čini mi se da je sedmi mjesec bio dosta lošiji od lanjskog, a pitanje je što statistike računaju u noćenja? Ubrajaju li se u noćenja samo turisti ili i vikendaši, vlasnici nekretnina pa i strani radnici kao i oni sezonski koji ovdje rade? Statistike su po meni dio analize sezone, potrošnja drugi dio, posjećenost manifestacija i doživljaj treći, gužva ili prohodnost na plažama četvrti, itd… Gostiju ima ako su šetališta i trgovine pune, ako čujete vrevu, ako trgovine rade, restorani nemaju prazne stolice… Sve se vidi golim okom.

Iz kojih su zemalja dolazili najbrojniji gosti i kakva je bila njihova turistička potrošnja?

– Recimo da u kolovozu ima nešto Talijana, no to je puno manje od godina prije. Nijemaca ima malo, istočno tržište donekle spašava, ima nešto Engleza, pa i Amerikanaca, Ukrajinaca, Poljaka ima dosta, zatim Mađara i Austrijanaca.. Imamo nekoliko obiteljskih hotela i B&B u destinaciji, to je zapravo budućnost turizma jer spavaju i doručkuju, a sve ostale usluge nalaze izvanpansionski. Nisam pristalica punog pansiona, polupansion da. Ok, hotel Marina je hotel puni pansion, no njihovi su sadržaji svi unutar hotela, od bazena, restorana, do raznih sadržaja…

Jesmo li postali preskupa destinacija i što predlažete za pripremu iduće ljetne sezone? Kako postići da se više troši u ugostiteljskim objektima, a manje u marketima?

– Nije samo nama skupo, skupo je svima, kriza očito postoji. Turisti poglavito biraju apartmane, kupuju u marketima i sve više kuhaju. Mislim da su to neka prijelazna razdoblja, da se ekonomska slika mora stabilizirati, da srednja klasa ponovo mora dostići dobru platežnu moć i trošiti. Od prevelike ekskluzive još uvijek ništa ovdje, puno je još za raditi na tome, no idemo u dobrom smjeru, postigli smo puno. Mošćenička Draga je poznata destinacija koja zapravo stvara brend ne oslanjajući se na Opatiju iako pripada Rivijeri, stvorila je svoju prepoznatljivost, svoj imidž, svoj karakter. Identitet destinacije je uspješno pretočen u turistički proizvod, a identitet je i gastronomija i plaža i smještaj i kulturna ponuda i manifestacije i povijest.

Vratit će se turisti

Kako dalje? Postoji li rješenje i što planirate poduzeti u Općini Mošćenička Draga da se situacija u idućim sezonama poboljša i da se gosti koji su otišli na more u druge zemlje u budućnosti ipak vrate?

– Vratit će se. Mi ćemo nastaviti ulagati u turistički proizvod, od toga živimo i to znamo raditi. Slušam često komentare ljudi iz drugih krajeva koji hvale Općinu Mošćenička Draga da je napravila veliki iskorak, s druge strane mi »njurgamo« jer smo takvi, Primorci, no općenito nije to uopće loše. Treba raditi i truditi se u smjeru poboljšanja usluga i proizvoda, pratiti trendove, raditi na izvoru, na originalnosti, uređivati, uljepšavati, čuvati prirodu, no i razvijati nautički, outdoor, kulturni, sportski turizam… U 2026. je Kvarner gastrodestinacija Europe, destinacija Mošćenička Draga zaista u tom smislu ima što za ponuditi. Prednosti su obiteljski turizam, relativno mirna destinacija, izvan prometnica, zeleno-plava destinacija, Učka koja sve više privlači na svoje proplanke, restorani koji svojim zvijezdama brendiraju destinaciju, plaža koja je uvijek najveći resurs, brojne i raznolike manifestacije, i očuvan krajolik koji nas štiti od prevelike najezde agresivnih i neplaniranih investicija. Doduše, imamo i mi zone gradnje, turističke zone, golf, no za razliku od nekih bližih općina i gradova, Mošćenička Draga je uspjela sačuvati svoj identitet i osebujnost. Koliko ćemo izdržati pitanje je, no borimo se da »sporo« ide vrijeme u tom smislu. Selektivni turizam je ključ opstanka turizma na Jadranu uopće, no teško je zaustaviti masovni turizam pogotovo na geografskoj poziciji na kojoj se nalazi Opatijska rivijera koju autom možeš dostići za svega nekoliko sati iz najvećih europskih gradova. No posebni oblici turizma se zasnivaju na ovim osnovama koje navodim, te dodajem da je ključ opstanka uključivanje lokalne zajednice u turizam i sinergija s turizmom. Tu je Općina Mošćenička Draga u prednosti jer stanovništvo živi, konzumira i preživljava od turizma i neminovno je uključeno u njegov organizam. Dokle god će stanovnik ove Općine živjeti u srcu turističke destinacije i od nje imati koristi, toliko će turizam u njoj trajati. To je što se tiče turizma, a sve ostalo od čega bi se moglo živjeti u Općini, a nije u uskoj vezi s turizmom, ostavimo za neki drugi razgovor. Osobno bih volio da turizam nije jedini zupčanik života i razvoja ove općine, već niz sekundarnih djelatnosti koje će ljudima dati priliku za život i zaradu.

Posebni oblici turizma

Moglo bi se zaključiti da su posebni oblici turizma najbliži pojmu »idealnog turističkog proizvoda«…

– Posebni oblici turizma su dobar način očuvanja spomenutih resursa, a pametnim i odmjerenim planiranjem itekako je moguće upravljati istima, usmjeriti ih u turističku ponudu destinacije i od tih prihoda živjeti. Ovakvom vrstom turizma u prvom redu štitimo vrijednu materijalnu i nematerijalnu baštinu, te naravno prirodu. Hrvatska ima uistinu mnogo takvih primjera gdje se priroda sljubljuje s povijesnim i kulturnim vrijednostima, a taj spoj može postati idealan turistički proizvod. Tu valja pribrojiti tradiciju i autohtonost koje obogaćuju općenitu sliku destinacije. Današnji trendovi pokazuju stremljenje posebnim oblicima turizma, jer turisti su željni edukacije, prirode, kulturne i prirodne baštine, tradicije i svakodnevnog života ljudi u destinaciji koju posjećuju. Takva vrsta turizma privlači obrazovanije turiste bolje platežne moći, no još važnije od ekonomskih razloga, to je vrsta turista koja poštuje i cijeni povijest i običaje. Samim time možemo reći da takav gost konzumira destinaciju umjereno i odabrano, te želi živjeti lokalni život, poistovijetiti se s njime i naravno tu uslugu platiti.