U godini u kojoj se obilježava 175. obljetnica rođenja Eugena Kumičića i 80. obljetnica smrti njegove supruge Marije Kumičić, dvoje velikana hrvatske povijesti, u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu predstavljen je Zbornik radova koji govori upravo o njima – o Eugenu i Mariji Kumičić. Zbornik je objavljen u sunakladništvu Razreda za književnost HAZU-a i Udruge »Jenio Sisolski« Brseč, a predstavili su ga prof. dr. sc. Bernard Franković, predsjednik Udruge »Jenio Sisolski«, urednica dr. sc. Ana Batinić, te suradnica dr. sc. Tihana Luetić. Nazočnima se obratio i Riccardo Staraj, načelnik Općine Mošćenička Draga.

Zagrebačko predstavljanje ovog važnog dokumenta o povijesti Brseča kojemu je bila nazočna i delegacija iz Mošćeničke Drage i Brseča okupilo je brojne znanstvenike, kulturne djelatnike i poklonike književnosti, jer je tema zbornika tiskanog na 368 stranica mnogima vrlo zanimljiva. Poznato je da je Eugen Kumičić iz Brseča (1850.-1904.) bio jedan od najistaknutijih hrvatskih književnika, a bavio se i politikom. U svoje doba je uz Augusta Šenou bio najčitaniji hrvatski književnik. Pisao je u doba realizma, a smatra se jednim od predvodnika naturalizma hrvatske književnosti. Pisao je povijesne romane i drame socijalne tematike, te pripovijetke. Njegova supruga Marija Kumičić (1863. –1945.) bila je hrvatska književnica, prevoditeljica, novinarka, publicistica, društvena i kulturna djelatnica te dobrotvorka. Bila je jedna od prvih hrvatskih novinarki.

Kako je objašnjeno, zbornik sadrži 17 radova koji su trebali biti predstavljeni na skupu posvećenom 170. obljetnici rođenja Eugena Kumičića i 75. obljetnici smrti Marije Kumičić, čije je održavanje bilo planirano 2020. u Mošćeničkoj Dragi i Brseču u organizaciji Udruge »Jenio Sisolski« – Brseč. Skup zbog pandemije nije održan, ali su autori napisali radove koji su objavljeni u zborniku u nekoliko cjelina.

Treći zbornik

– Zbornik radova o Eugenu i Mariji Kumičić rezultat je zajedničkih napora Udruge »Jenio Sisolski« – Brseč i profesora Bernarda Frankovića kao inicijatora, svih znanstvenica i znanstvenika koji su svojim prilozima pridonijeli njegovoj kvaliteti i naposljetku dr. sc. Maje Polić iz riječkoga Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU-a te dr. sc. Ane Batinić iz zagrebačkoga Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU-a kao suradnica, odnosno urednica. U nakladi Udruge »Jenio Sisolski« – Brseč tiskana su već prije dva zbornika radova posvećena životu i djelovanju Eugena Kumičića, kao i vodič kroz Memorijalnu kuću književnika Eugena Kumičića u Brseču »Tragom života i književnoga stvaranja Eugena Kumičića« (Brseč, 2018.). Prvi zbornik objavljen je 2002. godine i donosi radove s okruglog stola »Eugen Kumičić – život i djelo, u povodu 150. obljetnice rođenja književnika Eugena Kumičića« koji je održan u listopadu 2000. u Mošćeničkoj Dragi i Brseču. Drugi zbornik tiskan je 2010., a okuplja priloge s kolokvija »Eugen Kumičić – 100 godina poslije, u povodu obilježavanja stote obljetnice smrti književnika Eugena Kumičića«, održanog u lipnju 2004. u Memorijalnoj kući Eugena Kumičića u Brseču. Premda se u njima nalaze i dva članka posvećena Kumičićevoj supruzi Mariji koje potpisuje Agneza Szabo, ovaj je najnoviji, treći po redu, zbornik prvi koji Mariju Kumičić u istraživačkom smislu stavlja u ravnopravan položaj s njezinim suprugom. Ta je činjenica vidljiva ne samo iz naslova zbornika, nego i iz broja priloga koji u okviru publikacije tematiziraju njezin život te društveno, kulturno i književno djelovanje. Prilozi u zborniku sadržajno, odnosno tematski, obuhvaćaju sljedeće teme: članak Željka Trbušića donosi arhivistički popis dijela gradiva iz fonda Eugena i Marije Kumičić, koji je pohranjen u arhivu Akademijina Odsjeka za povijest hrvatske književnosti. Mjesto Eugena Kumičića u povijesti pravaštva te njegov ideološki profil u kontekstu njegova odnosa prema tvorcima pravaških ideja analizirao je Stjepan Matković, baveći se ponajprije određivanjem Kumičićeva položaja u velikom raskolu Stranke prava iz 1895., tijekom pregovaranja s drugim sastavnicama oporbe iz redova ostalih pravaških skupina ili drugih stranaka s područja Banske Hrvatske na početku 20. stoljeća i u izborima za Hrvatski sabor. Zahvaljujući sačuvanom autografu, Irena Galić Bešker proučila je autorske preinake na rukopisu Kumičićeva romana »Urota zrinsko-frankopanska«, koje se uglavnom odnose na jezične promjene te izmjene u tijeku pripovjedne fabule. Jezik pripovjednog teksta Kumičić je mijenjao nastojeći ga što više uskladiti s propisima i normama tada aktualnih gramatičkih i pravopisnih priručnika.

Novinarka i književnica

Vladimira Rezo u prilogu »Prostornost u ‘Jelkinu bosiljku’ i ‘Začuđenim svatovima’ Eugena Kumičića« daje spacijalno usmjereno čitanje navedenih Kumičićevih djela, polazeći od teorijskog uporišta u relativno novom (post)humanističkom usmjerenju obrata prema proučavanju prostornosti, književne geografije i filozofije svakodnevice, oslanjajući se na studije M. Foucaulta, H. Lefebvrea, E. Soje, M. de Certeaua, G. Bachelarda, J. Lotmana, S. Grgasa, S. E. Larsena, R. Barthesa i D. Massey. Tomislav Galović iz sačuvanih dnevničkih zapisa popa Mihovila Mužinića Mužine detektira, između ostaloga, i njegova sjećanja na prijateljstvo s Eugenom Kumičićem. Nakon navedenih priloga koji se bave različitim aspektima životopisa i opusa Eugena Kumičića slijedi nekoliko članaka posvećenih životu i radu Eugenove supruge, književne autorice i društvene i kulturne djelatnice Marije Kumičić. Odličan uvod u ovu drugu cjelinu zbornika pruža rad Agneze Szabo »Marija Kumičić: hrvatska književnica i graditeljica kulture i prosvjete u narodu u 19. i 20. stoljeću«. Autorica u njemu naglašava važnost društvenog angažmana Marije Kumičić, ponajprije njezina rada u okviru udruženja Hrvatska žena i zalaganja za obrazovanje svih slojeva hrvatskog društva, posebice djevojaka. Na prilog Agneze Szabo nadovezuje se rad Lucije Benyovsky, u kojemu se autorica osvrće na Mariju Kumičić kao nepravedno zaboravljenu književnicu, novinarku i javnu djelatnicu, osnivačicu mnogih dobrotvornih i rodoljubnih društava.

Tihana Luetić analizira žensko pitanje početkom 20. stoljeća iz diskursa pravaške ideologije, posebice njezina mladohrvatskog pokreta, naslanjajući se na vizije uglednih pravaških žena, kao što je bila Marija Kumičić. Članak Ane Batinić također obrađuje život i djelo Marije Kumičić, uz osvrt na njezine polemičke javne istupe: sukob s kritičarima P. Krstinićem i F. Biničkim u Hrvatskom pravu 1904./1905. u vezi s autorskom i povijesnom vjerodostojnošću romana »Kraljica Lepa« čije autorstvo potpisuje njezin suprug Eugen Kumičić, kao i njezinu oštru javnu reakciju u vezi s podizanjem spomenika kralju Tomislavu na lokaciji preko puta Glavnog kolodvora u Zagrebu, objavljenu 13. kolovoza 1940. u Večeri. Lucija Jančec i Nina Mrvić donose još jedan prilog posvećen društvenom angažmanu Marije Kumičić, ovaj put s naglaskom na prosvjetnim smjernicama njezina rada. Anica Bilić svoje je istraživanje posvetila utvrđivanju i analizi (su)odnosa između književnosti i glazbe u romanu iz zagrebačkoga života »Afrika« (1922.) Tome Kumičića, sina Eugena i Marije Kumičić, relativno nepoznatog kao književnika. Cilj je autoričina istraživanja uputiti na odnos književnosti i glazbe u navedenom književnom predlošku Tome Kumičića što ga, unatoč negativnoj recepciji kritike, ipak čini jedinstvenim djelom u hrvatskom književnom i intermedijalnom kontekstu.

O urbanizmu i arhitekturi

Slijedi rad Ive Kuljiš o Brseču, rodnome mjestu Eugena Kumičića, koji donosi sintezu svih do sada prikupljenih podataka o urbanizmu i arhitekturi tog pitoresknog i kulturnom baštinom bogatog mjesta u rasponu od 15. do 19. stoljeća. I naposljetku, zbornik kao cjelinu zaokružuje pet kraćih tekstova, tj. priloga. Stipe Botica osvrnuo se na poveznice Eugena Kumičića i Matice hrvatske. Od »člana prinosnika«, preko »člana radnika«, Kumičić je od 1889. do svoje smrti u svibnju 1904. bio i član Matičine uprave, a u jednom periodu i potpredsjednik Matice hrvatske. Prilog Ane Batinić pruža informacije o okolnostima u kojima je pisana doktorska disertacija o Eugenu Kumičiću publicista i kritičara Vitomira Ujčića. Bernard Franković donosi pregled višestrukih aktivnosti koje pokojnoga akademika Dubravka Jelčića povezuju s kulturnim događanjima organiziranima u Brseču i Mošćeničkoj Dragi, gdje je uvijek bio drag gost, ali, uz profesora Frankovića kao domaćina, i svojevrsni »motor« kulturno-znanstvenih događanja i okupljanja. Zbornik, posve prigodno i doista prirodno, završava dvama člancima: Marine Pauletić u kojemu autorica daje iscrpan pregled cjelokupnoga djelovanja udruge »Jenio Sisolski« – Brseč u povodu (prvih) četvrt stoljeća njezina postojanja te vrijednim prilogom Maje Franković i Julije Lozzi Barković pod naslovom »Eugen Kumičić u djelima likovnih umjetnika«. Recenzenti tekstova su akademik Krešimir Nemec, dr. sc. Ines Srdoč Konestra i dr. sc. Nevio Šetić, a likovno rješenje naslovnice potpisuje Maja S. Franković – navedeno je u opisu najnovijeg Zbornika koji je tiskan financijskom potporom Općine Mošćenička Draga, PGŽ-a i Turističke zajednice Općine Mošćenička Draga.

Suncokret za Kuću od mora

U istom danu kada je održana promocija u Zagrebu, za Općinu Mošćenička Draga stigla je još jedna velika vijest iz Bjelovara, s dodjele prestižne nagrade »Suncokret ruralnog turizma«, koja se 13 godina dodjeljuje za izvrsnost i inovativnost u održivom ruralnom turizmu, projektima i manifestacijama.

– S velikim ponosom dijelimo vijest da je Interpretacijski centar Kuća od mora osvojio Posebno priznanje u sklopu nagrade Suncokret ruralnog turizma – The Sunflower Award 2025. Naša Kuća od mora nagrađena je u kategoriji: »Muzeji, interpretacijski centri, posjetiteljski centri i etno zbirke«, što potvrđuje važnost i kvalitetu našeg rada na očuvanju baštine Mošćeničke Drage i Primorsko-goranske županije. Ovo priznanje za nas je veliko ohrabrenje i potvrda da se trud, ljubav prema moru, povijesti i lokalnoj priči prepoznaje. Ponosni smo na cijeli tim i na sve koji su pridonijeli da Kuća od mora postane mjesto znanja, doživljaja i autentične priče o životu uz more. Hvala svima koji nas podržavaju – ova je nagrada i vaša – rekli su u ime Kuće od mora Robert Mohović i Riccardo Staraj.