Opatiju je danas posjetio mađarski veleposlanik u Republici Hrvatskoj NJ.E. Csaba Demcsák.

Riječ je o, sada već tradicionalnom posjetu mađarskog veleposlanstva u povodu obilježavanja obljetnice smrti mađarskog premijera – grofa Gyule Andrassyja, jednog od najmoćnijih mađarskih političara.

Kako je Rijeka oteta Hrvatskoj

On je ujedno autor ultimatuma iz 1868. godine koji je doveo do “Riječke krpice”, kojom je Rijeka oteta od Hrvatske i pripala Ugarskoj.

Kako piše Maja Polić u svom znanstvenom radu iz 2009. godine “‘Riječka krpica’ 1868. godine i uvjeti za njeno naljepljivanje na hrvatsko-ugarsku nagodbu”, Ugarski je sabor izmijenio prvobitni tekst nacrta hrvatsko-ugarske nagodbe, kojom Rijeka i to jedinu u pitanju Rijeke.

“Naime, dodali su da grad, luka i kotar Rijeka pripadaju neposredno Ugarskoj, pa se, prema tome, moraju odmah njoj
i utjeloviti.

Mađarski predsjednik vlade Julije Andrassy brzojavio je Dvoru da će Ugarski sabor samo pod tim uvjetom prihvatiti čitavu Nagodbu.

Čuvajući svoje dinastičke interese, Kralj je, u nastojanju da sačuva naklonost moćnih vladajućih krugova Ugarske, prihvatio njihov ultimatum.

Prepustio im je time dio hrvatskoga državnoga i narodnoga područja”, piše Maja Polić.

Primjer falsifikata na visokodržavnoj razini

Kako navodi, za tadašnju Rijeku – grad uz desnu obalu Rječine – i riječko područje u cjelini glavni je događaj upravo iz mjeseca studenog 1868. godine.

“Naime, taj grad već je otprije bio predmet mađarskoga posizanja i sukoba između Pešte i Banske Hrvatske.

Tim sporazumom Rijeka je praktički došla u ruke Mađara, unatoč činjenici da konačno rješenje Riječkoga pitanja 1868. g. nije bilo doneseno.

Hrvatsko-ugarska nagodba, koja je u Hrvatskom saboru u Zagrebu prihvaćena 18. studenoga, sadržavala je čl. 66., vezan upravo za tadašnju Rijeku. Paragraf je postao primjer falsifikata na visokodržavnoj razini.

Naime, preko izvornoga teksta nalijepljen je umetak – izmijenjeni taj 66. paragraf – koji je postao poznat pod imenom Riječka krpica.

Njome je, stjecajem povijesnih okolnosti, tadašnja Rijeka bila izgubljena za svoju maticu – Bansku Hrvatsku, sa sjedištem u Zagrebu.

Tada je postala svojevrsna enklava mađarskih kapitalista, kao njihov privilegirani izlaz na svjetska tržišta, kao što je susjedna tršćanska luka bila izlaz za vladajuću strukturu zapadno/cislajtanijskoga, austrijskoga dijela Monarhije”, piše Maja Polić.

Grad Opatija mu odao počast novom info-pločom

Ujedno, ove se godine obilježava i 200-ta godišnjica rođenja grofa Andrassyja.

Grad Opatija je na početak Obalnog šetališta Franje Josipa I. u Voloskom postavio novu info-ploču posvećenu životu i djelu grofa Andrassyja s tekstom na pet jezika.

Veleposlanik Demcsák i gradonačelnik Kirigin obišli su lokaciju, a zatim su ispred spomen ploče na Črnikovici pored ville Minach, gdje je grof Andrassy boravio i preminuo, položili vijence uz prigodnu komemoraciju na kojoj su sudjelovali i članovi Demokratske zajednice Mađara Hrvatske – Udruge PGŽ i predstavnici zagrebačke podružnice udruge.