Proračun Općine Matulji za 2023. godinu iznosi 9,6 milijuna eura te je nešto niži u odnosu na ovogodišnji. Matuljski vijećnici podržali su proračun u kojem su kao kapitalne investicije navedena ulaganja u komunalnu infrastrukturu (prometnice) te društvenu infrastrukturu – izgradnju dječjeg vrtića Rukavac, energetsku obnovu škole Brešca, postavu solarnih panela na zgradu zdravstvenog centra, rekonstrukciju i uređenje domova Hangar i Lisina.

Proračunom su osigurana sredstva za sve oblike i mjere pomoći te usluge namijenjene građanima u okviru društvenih djelatnosti, a na traženje vijećnice matuljskog HDZ-a, načelnik Matulja Vedran Kinkela dodatno je pojačao i sredstva za nabavu radnih bilježnica za učenike osnovne škole te osigurao više sredstava za pomoć za novorođenu djecu.

Načelnik je, nakon prošlotjednog prvog čitanja proračuna i prijedloga vijećnika, nešto više sredstava osigurao i za održavanje nerazvrstanih cesta.

Prijedlog kojeg načelnik nije prihvatio je onaj kojim je predsjednik Vijeća Slobodan Juračić tražio da se Turističkoj zajednici Općine Matulji oduzme kompletan iznos sredstava od oko 2.600 eura.

Juračić je i dalje ostao pri svom stajalištu te je u obliku amandmana vijećnicima predložio da se novac namijenjen TZ-i prenamijeni za Advent.

“Dajte mi novac i ne pitajte me ništa”

Tada je otvorena rasprava o amandmanu kojim se raspoređuje 2.600 eura i koja je potrajala gotovo pola vremena ukupne diskusije o cjelokupnom prijedlogu matuljskog proračuna vrijednom gotovo deset milijuna kuna.

Juračić je kao razlog svog amandmana naveo transparentnost koja prema njemu nije ispoštovana onog trenutka kada je Općinsko vijeće zatražilo od direktorice TZ-e financijsko izvješće kojeg ona nije htjela dostaviti uz obrazloženje da prema mišljenu Ministarstva ona to nije dužna učiniti.

U obrazloženju svog stajališta Juračić je rekao kako se TZ-a ponaša – “dajte mi novac i ne pitajte me ništa”.

Juračić je dodao kako se ovdje radi o principu te ako sve udruge moraju dostaviti dokumentaciju o trošenju sredstva da bi tako trebala i TZ-a.

Vijećnik Rajko Stanić naveo je kako bi valjalo smanjiti tenzije i pojačati suradnju TZ-e i Općine. Kako bi trebalo razmišljati u pravcu da Općina i TZ-a zajedno organiziraju Advent i ostale priredbe i kako bi valjalo razmišljati o prosperitetu turizma, a ne smanjivati proračun za turizam.

Napomenuo je kako bi možda ovog puta sredstva trebalo dodijeliti TZ-i uz opasku da ista budu unaprijed određena za neki projekt.

Kratki spoj ili loša komunikacija?

Stanić je rekao i da, koliko je njemu poznato, da ove godine nisu dobili izvještaj o poslovanju niti jedne udruge te ponovio kako smatra da je ovdje stvar kratkog spoja odnosno samo loše komunikacije.

Vijećnici su htjeli čuti i mišljenje načelnika i njegovog zamjenika na ovu temu, na što je odmah Juračić reagirao kako je načelnik odbio njegov prijedlog jer je predsjednik Skupštine TZ-e.

– Općina Matulji i TZ-a funkcioniraju i surađuju na niz projekata i tako će biti i dalje. Ovdje se govori o sredstvima koja idu iz općinskog proračuna u proračun TZ-e.

Koliko sam upoznat sa situacijom ta sredstva koja iz općinskog dođu u proračun TZ-e se svake godine opravdaju. Mislim da je ovo domena Općinskog vijeća, zahtjev je bio da se dostavi završni izvještaj za trošenje sredstava.

Ono što je i zadnji put bilo komunicirano je da su ti dokumenti javno objavljeni. Zbog čega to nije dostavljeno vama kao Općinskom vijeću – to je do direktorice TZ-e i onog dopisa koji je tamo došao, rekao je Kinkela, a njegov zamjenik Eduard Baćić dodao kako druge tvrtke u suvlasništvu općine isto tako ne moraju dostavljati izvještaje, ali to čine iz poštovanja prema javnom tijelu.

U konačnici amandman Juračića podržalo je devet vijećnika te je ugrađen u proračun.

“Dajte novac živim braniteljima”

Drugih pola sata rasprave o proračun potrošeno je ipak na puno bitnije i financijski značajnije projekte. Vijećnica Eni Šebalj ponovila je da je proračun nedovoljno transparentan i da nije razvojni, kako ne sadrži kapitalne projekte – od uređenja centra Matulja do razvoja Miklavije.

Ponovila je i kako smatra da novac za još jedan planirani spomenik braniteljima treba dati živim braniteljima, dodajući kako je i razgovarala s predstavnicima matuljske udruge dragovoljaca i veterana koja broji 400 članova i koji su potvrdili da im je dovoljan već izgrađeni spomenik na matuljskom groblju.

– Većina kapitalnih investicija je u projekcijama proračuna za naredne dvije godine zbog trenutne situacije u svijetu i troškova koji su puno veći, ali i zbog toga što se dobar dio tih investicija planira sufinancirati, odnosno realizirati sufinanciranjem iz drugih izvora.

Trenutno još nemamo ni pravne okvire tako da je vrlo teško trenutno planirati financiranje iz drugih izvora. Očekujemo fondove, ali dok se natječaji ne raspišu teško je govoriti o bilo kakvom povlačenju sredstava – rekao je Kinkela.

Ovog vijećnika proračun “žalosti”

Vijećnik Sandro Pecman kazao je kako ga proračun “žalosti”. Dodao je kako u njemu nema ništa kapitalno te kako ono što je bilo u lanjskom proračunu, s obzirom na realizaciju, mogu nazvati projekcijom.

Zanimalo ga je kroz što izvršna vlast vidi gospodarski razvitak općine, na što je načelnik odgovorio kako gospodarski razvitak vidi kroz stvaranje uvjeta za gospodarstvo.

Naveo je kako je u proračunu za sljedeću godinu prometnica kroz Radnu zonu Mučići, cesta koja otvara poslovnu zonu iznad Nemeca te izmjena UPU-a Miklavije i konstatirao kako su “prometnice jedan od osnova razvoja gospodarstva”.

Pecman je rakao da se slaže da se grade ceste po radnim zonama koje su već zaživjele, ali je to nešto na što su ih, kako kaže, gospodarstvenici “natjerali” svojim ulaganjima. Međutim, smatra da bi planski trebalo razvijati i to prije svega RZ Miklavija.

“Vraćamo se na razinu 18. stoljeća”

Vijećnik Darjan Buković složio se da proračun s obzirom na situaciju treba biti konzervativan, ali je smatrao da u projekcijama trebaju biti mjerljivi ciljevi.

– Pričati o tome da su ceste preduvjet gospodarskog razvoja je vraćanje na razinu 18. stoljeća. Zabrinut sam što do sada nismo uspjeli odrediti neki smjer kretanja i što ćemo poduzeti vezano s našom imovinom, terenima.

Već sada imamo sigurno 7-8 terena koje možemo dati u dugoročne koncesije ili eventualno prodati, odnosno koje možemo eksploatirati bez ikakvih gradnja cesta. Slažem se da je teško naći izvore financiranja, ali barem u projekcijama treba staviti mjerljive ciljeve, rekao je Buković.

Po završetku rasprave proračun za 2023. i projekcije za naredne dvije godine podržane su sa deset ruku “za” i dva suzdržana glasa.