REVITALIZACIJA ZALEĐA

“Leprinački uzal” okreće novu stranicu razvoja Veprinca: ‘Turizam će se potom dogoditi sam od sebe’

Ljiljana VIdmar Erjavec

Leprinački uzal, kao što i samo ime govori, veže dvije cjeline Veprinca u jedno tijelo, ispričala je Petra Klanjac Majkić



U povodu otvorenja Društvenog doma »Janko Gržinić« na Veprincu, u domu je postavljena i izložba arhitektice Petre Klanjac Majkić, rodom Veprinčanke, zaljubljenice u povijesnu baštinu i u svoj zavičaj. Petra je nakon studija arhitekture u Trstu uspješno krenula u vlastiti posao, a priča oko revitalizacije centra Veprinca sazrijevala je kroz godine. Tema postavljene izložbe je idejno rješenje uređenja centra Veprinca, naziva »Leprinački uzal«.


– Ideja o projektu uređenja Veprinca rodila se prije 15-ak godina, kada me gospodin Rajko Ukić zamolio da se uključim u njegov projekt revitalizacije Veprinca. Tada sam još bila studentica arhitekture, projekt sam promatrala više kao kozmetičku intervenciju u prostoru. No, danas je ideja sazrela, kako sadržajno, tako i lepezom tema koje obrađuje. Leprinački uzal je koncept uređenja središta Veprinca, no ujedno je i jedan od 3 projekta njegove cjelokupne revitalizacije. Druga dva nose nazive »Veprinac – vrata Parka prirode Učka« i »Veprinac – Liburnijski grad muzej« i sva tri se isprepliću. Leprinački uzal, kako što i samo ime govori, veže dvije cjeline Veprinca u jedno tijelo. Bavi se Veprincem sada i sutra i, u prvom redu, to je projekt za Veprinčane, a nije primarno turistička priča, no ako sve odradimo kako treba, turizam će se dogoditi sam od sebe. Smatram da bismo kao društvo trebali bolje osvijestiti važnost onoga što su nam naši preci ostavili u nasljeđe i prema nasljeđu se ponašati s više poštovanja, ističe arhitektica Petra Klanjac Majkić.


Istaknula je kako je primarni cilj projekta povećati kvalitetu života na Veprincu, što je u skladu i s ciljevima Grada Opatije o revitalizaciji i podizanju životnog standarda u svim dijelovima grada, osobito onima udaljenijima od središta. Upravo je to bio jedan od fokusa gradske vlasti u proteklih godinu dana, temeljenih na realizaciji predizbornog programa gradonačelnika Fernanda Kirigina.


Tematska park-šetnica




– Od Ike, preko Dobreća i Poljana, do Veprinca, želimo stvoriti nove centre okupljanja i podignuti kvalitetu života mještana na novu razinu. Kao što smo u Veprincu otvorili novouređeni Dom »Janko Gržinić« koji je već postao mjesto kulture, edukacije i druženja, isto ćemo napraviti i u Poljanama realizacijom projekta Sportsko-društvenog centra koji je u vrlo kratkom roku pripremljen za dobivanje potrebnih dozvola. Prostora za napredak ima još mnogo, a Petrina ideja odličan je putokaz prema ostvarenju tog cilja, kazao je gradonačelnik Kirigin.
Petrin projekt polazi od aktualne situacije u kojoj je dio naselja koji danas percipiramo kao centar Veprinca županijskom cestom prema Učki u potpunosti odvojen od stare gradske jezgre. Centar danas ima očite vizualne probleme i neuređene urbane i zelene površine, prometnu nesigurnost i nepovezanost, nema osnovnih urbanih elemenata poput pješačkog prijelaza. Leprinački se uzal u prostoru oblikuje kao tematska park-šetnica koji povezuje novi centar mjesta sa starom srednjovjekovnom gradskom jezgrom. Park-šetnica ima 3 sloja, odnosno 3 teme i zadatka. Prvi je definirati pješačke zone koje su međusobno povezane. Drugi je šetnicom povezati točke od posebnog značaja, poput crkvice sv. Marije Magdalene koja je danas u neadekvatnoj funkciji – služi kao spremište, otuđena od svoje primarne funkcije. Crkvica treba biti spomenik kulturnih materijalnih i nematerijalnih bogatstava. Veprinački zakonik iz 1507. godine ponos je kulturne i pravne baštine, iznimno važan moment hrvatske povijesti koji zaslužuje bolju prezentaciju, primjerice kao dio stalnog postava malog intimnog muzeja unutar crkvice. Treća tema Leprinačkog uzla su informativno-edukacijske ploče važne i za dodatnu turističku valorizaciju.


Otvorena komunikacija


Projekt obuhvaća tri zone: stražnju stranu novouređenog Društvenog doma, novooblikovani trg ispred doma te sportsko-rekreativnu zonu oko postojećeg sportskog i dječjeg igrališta koja bi se dopunila gledalištem i s dva nova manja parka, jedan oko crkvice sv. Jelene Križarice i drugi oko spomenika s druge strane igrališta. Iza Doma zamišljeno je postavljanje 13 oktagona u spomen na 13 povijesnih javnih šterni Veprinca. Svaki bi oktagon na sebi imao pločicu s geografskim koordinatama šterne koju predstavlja i nazivom zaseoka u kojem se nalazi te godinu iz koje datira.


Vizualni identitet novoga centra Veprinca najveći naglasak stavlja na podne obloge i urbanu opremu te pristupačnost i sigurnost u prometu. Nastojalo bi se dio urbanih površina popločiti kamenim pločama ili kockama u obliku kaldrme. Kamen je kao materijal duboko utkan u DNK Veprinca. Prirodni i autohtoni materijal, daje trajnost i dignitet koji lokacija zaslužuje, što će definirati izgled Veprinca barem za idućih 200 godina, kazala nam je Petra Klanjac Majkić.


Gradonačelnik Kirigin najavio je kako će ideja veprinačke arhitektice biti lajtmotiv za buduće promišljanje razvoja Veprinca.


– Najbolja moguća situacija je kada ideje o razvoju dolaze od samih mještana, koji najbolje poznaju svoj kraj i najviše su za njega emotivno vezani. Otvorena komunikacija koja je u proteklim godinama možda nedostajala, kao i otvorenost prema novim, svježim i kvalitetnim idejama, svakako je jedna od osnova bilo kakvog napretka. Zato nastojim biti »gradonačelnik od riječi«, s dvostrukim smislom: izvršavanja svih predizbornih obećanja, ali i otvorenog dijaloga sa svim građanima, zaključio je Kirigin.


Vrata Parka prirode Učka


Projekt Vrata Parka prirode Učka stavlja Veprinac u kontekst sportsko-rekreacijsko-edukativnih sadržaja. Valorizira ga kao mjesto iznimne geolokacije, mikroklime i geomorfoloških karakteristika te mjesto dijaloga o flori i fauni opatijskog zaleđa. Veprinac- Liburnijski grad muzej prikazuje specifično malo primorsko mjesto tisućljetne povijesti, bogate povijesno-kulturne baštine, srednjovjekovnu sakralnu arhitekturu, suhozidno graditeljstvo, prisustvo veprinačke glagoljice i starohrvatskog jezika, upravnu i sudsku autonomiju mjesta, te zanimljive povijesne ličnosti.