U organizaciji udruge CROMA u Opatiji je i ove godine održan dvodnevni Kongres menadžera 2025. koji je ovog puta posvećen temi “Liderstva u eri promjena: prilagodba i otpornost”. Događaj je okupio vodeće menadžere i stručnjake iz poslovnog sektora iz Hrvatske i regije te predstavnike medija i javnih institucija. Kroz panel rasprave i predavanja sudionici razmatraju ključne izazove i prilike koje oblikuju poslovni svijet današnjice i budućnosti. Na otvorenju kongresa predsjednica Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika HUM – CROMA-e, Ana Soldo apostrofirala je kako u ovim izazovnim vremenima  postoji  potreba za hrabrim, odgovornim i empatičnim liderima.

– Lideri koji razumiju da snaga nije u položaju nego u sposobnosti da nadahnemo, motiviramo i povežemo ljude. U eri umjetne inteligencije i tehnoloških iskoraka, kada se svijet mijenja brže nego ikada, vrijednost znanja, iskustva i mudrosti istinskih lidera postaje neprocjenjiva. Istovremeno, danas najveći izazov nije tehnološki nego ljudski. Kao odgovorni lideri, mentori, roditelji moramo biti svjesni da je na nama odgovornost odgojiti generaciju koja će u sebi nositi empatiju, imati želju stvarati dobro i snagu za mijenjati svijet na bolje.  Naša je zadaća da u svakom čovjeku probudimo ono najbolje, da stvorimo okruželje u kojem će se ljudi osjećati sigurno u kojem lidernosttvo znači služenje drugima, a ne vladanje, poručila je Soldo.

Foto Ana KRIŽANEC

Privatni sektor treba postati motor rasta

U svojem pozdravnom obraćanju predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Mislav Balković naglasak je stavio na dva prostora neizvjesnosti koji čekaju Hrvatsku.

– Hrvatska je danas nikad bolja, ima gospodarski rast  u vremenu iza sebe, koji mjeren BDP-om, otprilike je  znao biti i šest puta veći od prosjeka Europske unije, ove godine će biti dva puta veći ili više od toga. Hrvatska ima za svoje  građane i poduzetnike nikad niže kamatne stope kad se usporede i kad se uzme u obzir i inflacija, onda smo i najkonkurentiji trenutno. Za sve vaše ideje postoji prostor financiranja, imamo nikad nižu stopu nezaposlenosti od 4 posto, čemu bi se mnoge zemlje u Europi nadale da to i ostvare. S druge strane,  Hrvatska  ima eksplozivan rast troška rada, nikad bolju razinu života građana, a isto tako ima i značajan izazov kako osigurati takav rast i u budućnosti. Dvije trećine našeg rasta u BDP-u “drajvale” su investicije u javnom sektoru, uglavnom europskog  novca. Koliko će tog novca bit u budućnosti, to ćemo vidjeti, ali ono što nam definitivno treba je da privatni sektor postane motor rasta i razvoja, puno više nego što je bio sada i da taj rast bude vezan uz privatni sektor. Rast investicija u privatnom sektora u prošloj se godini zaustavio i treba nam ideja i liderstva da pokrenemo ponovno taj ciklus. Drugi veliki izazov koji nas čeka nose tehnologije. Zadnji globalnog Social Reporta UN-a prepoznao je da šezdeset posto zaposlenih u svijetu trenutno u strahu što će tehnologije učiniti njihovim radnim mjestima i da li će sutra moći naći posao kakav su do sada imali. Ono što dolazi kao posljedica te osobne, ali i gospodarske i svake druge  nesigurnosti pozicija je u kojoj razne populističke ideje padaju na plodno tlo. To je nešto što obilježava vrijeme u kojem živimo, a obilježavat će ga još i više. Razvoj tehnologije  ima i drugi element koji povlači za sobom, a to je koncentracija bogatstva i moći u rukama vrlo malog broja ljudi. Prema tom istom globalnom dokumentu i presjeku  UN-a jedan posto najbogatijih ima u svojem posjedu vrijednosti kao i 95 posto ostatka čovječanstva. To sve nas koji smo u poziciji da vodimo  druge ljude, da li u organizacijama ili kompanijama, u javnom ili privatnom sektoru stavlja u poziciju da moramo dobro promisliti kakvi će biti naši potezi i da odgovorno promišljamo našu budućnost, zaključio je Balković.

Foto Ana KRIŽANEC

Problem niske produktivnosti

U ime predsjednika Republike Zorana Milanovića, pokrovitelja ovog CROMA-ovog kongresa menadžera,  skupu se obratio i njegov posebni savjetnik za ekonomiju Velibor Mačkić, koji je apostrofirao ključnu ulogu i odgovornost elita, kako u poslovnom svijetu, tako i u javnoj politici.

–  Panta rei poznata je izjava iz antičkih vremena, koja je za nas zanimljiva iz razloga jer se nameće pitanje  da li nešto možemo naučiti iz vremena prije otprilike 25 godina kada smo isto bili izloženi snažnom valu priljeva kapitala,  snažnom impulsu javnih investicija, zapravo smo se pretvorili u “jadranskog tigrića”, ali to nismo uspjeli kapitalizirati stvarno. Nažalost, i danas su iste stvari problematične, naša ekonomija, kad je gledamo komparativno,  ide naprijed, rezultati u odnosu na proteklo razdoblje su zaista značajni, dobri. Međutim,  gdje se nalazimo kad se usporedimo s drugima je druga stvar.  Naši makroekonomski pokazatelji su možda dobri, ali naš problem je oduvijek bila politička ekonomija. To je  malo dublje od makroekonomske analize, to je pitanje naših institucija, to je pitanje zašto privatne investicije izostaju, zašto su one endemske, kako domaćih, tako i stranih kompanija. Manje privatnih investicija je nešto što nas muči od samog početka, a to je niska produktivnost. U uvjetima niske produktivnosti i zaista rasta plaća koji to ne može pratiti, inflacija za ekonomista nikada nije iznenađenje, kazao je Mačkić. Pojašnjavajući kako lider, prema njegovom sudu, podrazumijeva osobu koja je u potpunosti posvećena ideji, kojoj služi i prenosi je dalje.

–  Vaša je odgovornost da ta ideja,   u duhu poduzetništva koje je nama nasušno potrebno,  bude ideja koja će biti usmjerena prema tome da uistinu gradimo bolje društvo, kakav god krajnji cilj to bio, da li više pozitivne, dali više negativne slobode, da li više jednakosti, da li više solidarnosti, ali uvijek mora biti  iznad akumulacije profita, poručio je Mačkić.

Foto Ana KRIŽANEC

O globalnoj neizvjesnosti i izazovima govorio je Goran Bandov, redoviti profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu te član Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora iz akademske zajednice. Oslanjajući se na svoje iskustvo akademskih misija koje je organizirao i vidio u različitim zemljama, a u svom je predavanju dao dublji kontekst utjecaja izazova nestabilnog globalnog okruženja na izbor dugoročnih poslovnih smjernica.

O praktičnim problemima i izazovima donošenja odluka u doba neizvjesnosti kroz panel diskusiju kroz svoje su rakurse i iskustva govorili Robert Mustač, predsjednik Uprave Messer Croatia plina, Ante Odak, član Uprave Raiffaisenbank Austria d.d., Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra Bernays, Adrian Ježina, predsjednik Uprave Telemach Hrvatska te Vanja Burul, predsjednik Uprave Končar DST.

Druga panel diskusija bila je posvećena poslovnim akvizicijama i rastu, na kojoj su vodeći ljudi nekih od najznačajnijih hrvatskih tvrtki, kao što je Atlantic grupa, Pharmasa, Primacoa, Orqua i Orka grupe podijelili svoja iskustva oko preuzimanja kompanija u Hrvatskoj i inozemstvu, te koja je je pritom uloga i značaj lidera i menadžmenta u tim promjenama.

Kapital, IPO i izlazak na burzu kao financijska transformacija u cilju pokretača razvoja bila je tema treće panela, a sudionici su bili čelni ljudi tvrtki koje to upravo prolaze ili su je uspješno prošli – od Tokića, do Bosqara i Ing-Grada. Ove godine u razgovoru 1 na 1 svoja su promišljanja i iskustva s nazočnima podijelili Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končar grupe i Stjepan Orešković, osnivač i većinski vlasnik Bosqara d.d., ujedno i član Europske akademije znanosti i umjetnosti te predsjednik Nadzornog odbora IEDC – Bled School of Management.