Mala barka

FOTO Smotra tradicijskih barki na jedra: Mošćenička Draga zaplovila u povijest primorskih mjesta

Marko Dobrecović

Foto Dean Miculinić

Foto Dean Miculinić

Gajete, leuti, batane; kvarnerski i lovranski gucevi, pasare raznih izvedbi… Pregršt pomorske znatiželje moglo je pronaći odgovor u regati tradicijskih barki koja je bila središnji događaj



Pretprošlog vikenda Mošćenička Draga ponovo je zaplovila u povijest primorskih mjesta. Tradicionalna Smotra i regata tradicijskih barki na jedra – Mala barka/Štorija od mora 2026. u Mošćeničkoj Dragi zasjala je u svome punoljetnom, osamnaestom izdanju. Sunčani vikend u mjesto podno Mošćenica donio je tri dana prepunih raznovrsnih događaja koji veličaju tradicionalnu pomorsku baštinu.


Gajete, leuti, batane; kvarnerski i lovranski gucevi, pasare raznih izvedbi… Od barki sa strmim jedrima, onih s oglavnim jedrima kakva su najčešća na Sjevernom Jadranu ili s latinskim jedrima karakterističnijim na Srednjem i Južnom Jadranu, do strmih i sošnih jedara… Pregršt pomorske znatiželje moglo je pronaći odgovor u regati tradicijskih barki koja je bila središnji događaj trodnevnog šušura.


Foto galerija: Smotra barki na jedra u Mošćeničkoj Dragi Foto: Dean Miculinić


»Umorni mornari stari« pjevala je Obala, ali nitko umoran i mnogi mladi u duši zaplovili su valom kada je u točno 14.30 dat znak za start. Sportska manifestacija natjecateljskog karaktera cijenila je izvrsnost, ali u disciplini očuvanja baštine, svi su zaslužili zlatno odličje.




Iz načelnika Općine Riccarda Staraja izvirao je ponos sukladno dobroj i autentičnoj lokalnoj priči.


– Regata je možda najvelebniji događaj u sklopu trodnevne manifestacije. Posjećenost lokalnog stanovništva, cijele rivijere, kao i naših gostiju idu u prilog popularnosti i relevantnosti ovog događaja. Lijepo je vidjeti posade koje čekaju start. Svakim plovom nastavlja se tradicija ribarskog identiteta, kao što je to u Mošćeničkoj Dragi oduvijek bilo. Regata tradicijskih barki na jedra kroz posljednjih 18 godina prerasla je u možda i najveću manifestaciju u Općini Mošćenička Draga kroz svih 12 mjeseci. Baština identiteta i uspješno predstavljanje tradicije turistima – volim reći da turistima ovako nešto ne treba prevoditi, već ponuditi da dožive, okuse, okušaju se u vještinama. Ovdje se ne radi samo o natjecanju, već i o edukaciji djece, tu je i pletenje mreže, soljenje ribe… Sve se to prenosi novim naraštajima, a ovo je sjajan put da se mladi ljudi odvoje od svijeta mobitela i svojim rukama i duhom osjete ovo što mi uistinu jesmo. Zahvalio bih braći Mohović, posebice Robiju koji je spiritum movens, kotač koji sve vuče i hvala mu na inicijativi, što živi ovdje i baštini ribarstvo i pomorstvo, kazao je načelnik Riccardo Staraj.


Edukacije, zabavni i gastrosadržaji, kutak za uspomenu, za popunu znanja, kutak za slatki i slani trenutak. Mnogi osjeti pronašli su svoje doživljaje u pitoresknoj Mošćeničkoj Dragi. Mnogi lokalaci, putnik namjernik, kibic ili turist imao je što za vidjeti u sadržajnom vikendu Male barke.


Maritimna hodočašća


Što za vidjeti i mnogo za pročitati osvanulo je na postamentima izložbe maritimnih hodočašća koja je za ovu priliku bila postavljena na draškom mulu, otkriva nam suradnica na izložbi Tamara Nikolić Đerić.


– Drago mi je što je u sklopu ove manifestacije otvorena izložba maritimnih hodočašća. Na njoj smo radili prošle godine, a ovakve manifestacije kao što je regata tradicijskih barki prilike su i za govor o svim drugim aspektima pomorske baštine. Drago mi je da sam ovdje. Ispratila sam jedinu žensku posadu koja se sastoji od kolegica iz Rovinja i Malinske. Izložba je startala s kolegama sa Sveučilišta u Zadru koji su radili istraživanje o jadranskim pomorskim hodočašćima, koja su upisana u nacionalni registar nematerijalne kulturne baštine. S obzirom na to da na Glavotoku imaju sličan običaj na Porcijunkulu i u Loparu za Svetog Nikolu, lani smo se priključili toj izložbi, dodali dvije nove teme, a drago mi je da je putujuća izložba stala ovim povodom u Mošćeničkoj Dragi, kazala je vanjska stručna suradnica u Kući od batane iz Rovinja Tamara Nikolić Đerić.


Dobro zadrži, loše ispravi


I konačno, spiritum movens s početka priče, predsjednik organizacijskog odbora i predsjednik Eko-muzeja Mošćenička Draga Robert Mohović pun je pozitivnih dojmova tijekom održavanje punoljetne, osamnaeste Male barke. Prva godina ostaje u sjećanju kao svježi početak, ali i inicijator mnogo toga dobroga što su ljeta izrodila.


– U osamnaest godina napravljeno je mnogo toga. Ta 2009. godina ostaje nam u sjećanju jer smo, na neki način, po uzoru na postojeće tradicijske regate, u Dragi osmislili manifestaciju s idejom da ono što je drugdje dobro zadržimo, a da ispravimo ono što eventualno nije najbolje. Iz okvira jednodnevne regate, manifestacija je prerasla u jedan mali festival u tri dana. Projekt iz 2009. godine je dosta odjeknuo. Tada su nas bili zvali sa sajma nautike u Rijeci. Okupili smo sve upućene iz Istre i Kvarnera te muzealce i održali okrugli stol na kojemu smo postavili brojne ciljeve koji su se, slobodno mogu reći, s vremenom ostvarili. Sustavno postavljene stvari i pojedinosti pobudili su međunarodne projekte koji su bili ključni. Ideja, vizija i podrška ljudi velik je korak naprijed, ali financije su osnovne. Obnove i podržavanje ovakvih manifestacija rezultirali su otvaranjem brojnih interpretacijskih centara diljem Kvarnera, a to je bila jedna od inicijalnih ideja. Posebno smo ponosni jer su ove godine došli naši prijatelji iz Murtera s dva leuta i dvije gajete, naši prijatelji iz Zadra i Raba, cijeli Kvarner i Istra. Od početka su nas podržavali Primorsko-goranska županija, TZ Kvarnera, ali i naše lokalne jedinice samouprave i turističke zajednice, a bez sveukupne sinergije to sve se ne bi niti ostvarilo, kaže Mohović.


Sve vrste barki i jedara


Mala Barka/Štorija od mora i ove je godine okupila najviše barki na Sjevernom Jadranu. Sve vrste barki i jedara mogle su se doživjeti, a program je sačinjavao i izložbeni i prezentacijski dio za sve uzraste, uz zalogaj šefa Stivena Vunića čime je Draga pratila naslov Kvarnera kao prijestolnice gastronomije.


I za kraj, tradicija se najradije prenosi s koljena na koljeno. S koljena na koje je pranono Franjo spremno doskočio za fotografiju sa svojim praunukom kojemu od srca pokazuje svu ljepotu svoga kraja.


– Sinovi mi jedre u regati. Došao sam ih podržati s obale. Nekada sam i sam ribario ovim krajem. Danas dovodim unuke i praunuke na ovu manifestaciju. Osobno i emotivno doživljavam ovu manifestaciju i trudim se u njoj sudjelovati. Na ovogodišnjem otvaranju smotre pleli smo bocune, delali podloške za ribu. Jako volim ovu manifestaciju i reći ću da nikada nije bila ovako lijepa kao danas. Ljudi su zadovoljni i veseli, delaju i skrbe. Kad bi bilo malo vjetra da pogura barke, bilo bi još ljepše, kazao je Franjo Gržin.