U subotu 18. ožujka u organizaciji Speleološke udruge Estavela iz Kastva i Speleološkog odsjeka PDS Velebit iz Zagreba, a u sklopu Inicijative Čisto podzemlje, održana je akcija čišćenja zagađenog speleološkog objekta Jama na Puharevom u Permanima.

U akciji je sudjelovalo 36 volontera iz tri speleološke udruge, SU Estavela iz Kastva, SO PDS Velebit i SO HPD Željezničar iz Zagreba.

Izvađeno 22 kubika otpada

Tijekom akcije izvađeno je otprilike 22 kubika otpada. Uglavnom se radi o komunalnom otpadu, od čega značajan dio predstavlja smeće koje je vjerojatno odlagano nakon zabava, poput plastičnih čaša i boca.

Nakon ove akcije, jamu i dalje ne možemo smatrati očišćenom jer, unatoč uloženom volonterskom radu i trudu, nismo uspjeli u potpunosti ukloniti otpad iz nje, te ćemo svakako u budućnosti morati organizirati novu akciju čišćenja kako bismo dovršili započeti posao i oslobodili još jedan kutak našeg podzemlja od otpada koji ugrožava ne samo krhki podzemni eko sustav, već i naše izvore pitke vode, a time izravno i nas i naše zdravlje.

Dom špiljskom pauku

Velika špilja u Permanima značajna je i zanimljiva iz više razloga. Radi se o drugom najduljem objektu na području Kastavštine, koja se sa svojim 402 m duljine nalazi odmah iza poznate Šparožne jame.

Nadalje, tijekom istraživanja 1990.-ih u jami je pronađen primjerak špiljskog pauka što je dodatna motivacija za njezino čišćenje i zaštitu.

Krško podzemlje dom je za 40 % hrvatskih endemskih životnijskih vrsta, a njihov je opstanak pod velikom prijetnjom zbog otpada u njihovim staništima.

Legende o Druidima i Napoleonoj vojsci

Osim toga, zanimljiva je i povijest istraživanja ovog speleološkog objekta. Jamu su još 1921. istraživali riječki speleolozi iz Club Alpino Fiumano, a daljnja istraživanja potaknuta su legendama prema kojima su navodno nekad u Kastavštini živjeli Druidi, potomci stare keltske sekte, koji su navodno podzemnim prolazima prešli na otok Cres kako bi izbjegli istrebljenje koje im je prijetilo.

Druga legenda govori o Napoleonovoj vojsci koja je, vraćajući se nakon poraza 1813. iz Rusije, zaglavila u nekoj špilji na području Učke dok su pokušavali iz Kastavštine doći do Limskog kanala gdje ih je trebala dočekati njihova mornarica.

Ove priče zainteresirale su novinare tadašnjeg zagrebačkog tjednika Vjesnik u srijedu koji su 1960.-ih organizirali speleološka istraživanja ovog područja u suradnji sa zagrebačkim speleolozima.

Tada je istražena i ova jama, te je pronađen prolaz u bočni kanal čime je duljina objekta gotovo udvostručena.

Gadni čep istrunula perja

Članovi Speleološke udruge Estavela vraćaju se u Jamu na Puharevom 1998. kada istraživače dočekuje novo iznenađenje. To nažalost, kao što vjerojatno možete pretpostaviti, nisu tragovi Napoleonove vojske niti druida, već ogromna količina smeća koja je jedan vertikalni ulaz, kroz koji su se u prošlosti mogli spustiti samo speleolozi, pretvorila u ulaz u koji se jednostavno može spustiti bez opreme.

Također, smeće u obliku smjese istrunulog kokošjeg perja zapriječilo je prolaz u bočni kanal pa su za nastavak istraživanja speleolozi prvo morali ukloniti taj gadni čep koji je nažalost i dan danas, 25 godina poslije, još uvijek prisutan jer se biološki otpad u speleološkim objektima ne može razgraditi istom brzinom kao na površini s obzirom na to da u podzemlju vladaju drukčiji mikroklimatski uvjeti.

Predivne dvorane i formacije

Međutim, kad se odmaknemo od ulaza i smeća, u jami nalazimo predivne dvorane i špiljske formacije, od stalagimata visokog skoro 2.5 m, manjeg jezerca, do mliječno bijelog saljeva kojem su istraživači dali naziv Mliječni put.

Upravo zbog očuvanosti i ljepota špiljskih oblika, te zbog prohodnosti špilje za osobe koje se ne bave speleologijom, kao i jednostavnog prilaza, može se govoriti i o potencijalu za turističko iskorištavanje ove špilje u budućnosti, ali za to je prvo potrebno otkloniti otpad iz ulaznog dijela.

U Hrvatskoj trenutno postoji gotovo 1000 jama i špilja koje su prijavljene u bazu onečišćenih speleoloških objekata inicijative Čisto podzemlje što znači da su služile ili aktivno služe kao ilegalna odlagališta otpada, od čega ih se 120 nalazi na području Primorsko-goranske županije.

U dosadašnjim akcijama speleolozi su očistili 114 objekata, od čega 12 na području naše županije.

Važna speleološka inicijativa

Bacanjem smeća u podzemlje ugrožavamo jedinstveni životinjski svijet našeg krškog podzemlja, ali i izvore pitke vode čime dovodimo u rizik naše zdravlje i zdravlje naših bližnjih.

S obzirom na to da se nalazimo na krškom području, smatramo da je važno informirati lokalno stanovništvo, a i šire, o problemu zagađenja podzemlja, te se nadamo se da ovakvim akcijama možemo osvijestiti lokalno stanovništvo o važnosti propisnog odlaganja otpada i zaštite krškog podzemlja.

Ovu zahtjevnu akciju speleolozi su proveli uz podršku i pomoć  Javne ustanove “Priroda”, te Općine Matulji koja je osigurala postavljanje kontejnera i odvoz i zbrinjavanje otpada, te nam omogućila korištenje prostorija Mjesnog odbora “Pužev komun”.

Ovu smo akciju proveli u sklopu inicijative “Čisto podzemlje”. Radi se o volonterskoj speleološkoj inicijativi koja se bori protiv bacanja otpada u podzemlje.

Važno je naglasiti i da su svi sudionici volonteri, te da troškove ovakvih akcija čišćenja plaćaju sudionici i udruge iz vlastitih sredstava.

Zahvaljujući višegodišnjim donacijama tvrtke Lidl Hrvatska, pokriven je dio troškova opreme, prijevoza, hrane i drugog pa se i obujam akcija čišćenja višestruko povećao.

Više informacija, kao i obrazac za prijavu zagađenih speleoloških objekata, možete pronaći na web stranici Inicijative “Čisto podzemlje”.