Nakon što je lani probijena druga cijev cestovnog tunela kroz Učku, u narednim se godinama, prema najavi hrvatskog europarlamentarca Valtera Flege, otvara mogućnost izgradnje željezničkog tunela kroz planinu koja dijeli Istru od ostatka Hrvatske, zajedno s izgradnjom željezničke pruge koja će Istru povezivati s jedne strane prema Italiji, a s druge prema Primorsko-goranskoj županiji i preostalim dijelovima države.

Istarski europarlamentarac je, prilikom završetka pregovora o europskoj prometnoj mreži, sudjelovao u raspravi Odbora za promet europskog parlamenta, na kojoj je, prema njegovim riječima, prihvaćena inicijativa za bolje povezivanje prometno izoliranih regija, poput Istre koja, iako ima mrežu autocesta, nema adekvatnu željezničku vezu ni s ostatkom vlastite države, niti sa zemljama u okruženju. Flego je naglasio kako je Istra jedina hrvatska regija bez željezničke veze s ostatkom Hrvatske.

Važan trenutak za Istru – Valter Flego

Revizija mreže

– Postignutim se dogovorom našem poluotoku otvara put za najveću investiciju u povijesti Hrvatske od neovisnosti – željeznički tunel kroz Učku, rekao je Flego, dodajući kako su ovom dogovoru prethodili brojni razgovori i različite inicijative, no sada se stvaraju stvarni preduvjeti za ovaj projekt, iznimno važan za cijelu Hrvatsku, a ne samo za Istru.

– Nakon puno inicijativa i razgovora, prošla je naša ideja za izradu planova za tzv. prometno izolirane regije poput Istre, kojim bi se one povezale s ostatkom zemlje. Ovo je idealan trenutak za naš poluotok, s obzirom na to da smo uspjeli uključiti dionicu od Pule do Trsta u europsku prometnu mrežu, i sada ostaje drugi krak spoja istarskih željeznica kroz tunel Učku prema Rijeci i Zagrebu, istaknuo je istarski europarlamentarac Valter Flego (IDS) na jučerašnjoj raspravi Odbora za promet prilikom završetka pregovora o europskoj prometnoj mreži.

Flego je naglasio kako je Istra jedina hrvatska regija bez željezničke veze s ostatkom Hrvatske i vrijeme je da se to promijeni.

– Ovim dogovorom ostvarene su sve pretpostavke za konkretan početak aktivnosti prema izradi studije za željeznički tunel kroz Učku. »Forši je prišlo vrijeme za poć makinom kroz Učku«, dodao je Flego te zahvalio.

– Punih deset godina Hrvatska je čekala na reviziju europske prometne mreže. Kao najmlađoj članici Unije, i na mnogim poljima nažalost najmanje razvijenoj, ovo za nas ima ogroman značaj. Postignutim dogovorom osigurali smo 26 milijardi eura za izgradnju novih 450 kilometara željezničke veze i 430 kilometara cesta, a osam hrvatskih morskih i zračnih luka ucrtali na europske prometne pravce, što znači da se europski novac sad može koristiti za njihov daljnji razvoj, rekao je Flego.

Stvarne mogućnosti

Naglasio je i kako tripartitnim dogovorom Europske komisije, Parlamenta i Vijeća, ključna prometna čvorišta: Rijeka, Zagreb, Osijek, Varaždin i Split, do 2030. moraju razviti Održive planove mobilnosti, razvijati multimodalnost te čisti javni prijevoz, kako bi postali najzelenijim hrvatskim gradovima te čvorištima ključnih prometnih pravaca. U slučaju nepoštovanja dogovora, odnosno kašnjenja projekata, Hrvatskoj slijedi kazna Komisije. Naime, prije prijave projekata, Komisija će provjeriti stvarnu mogućnost realizacije prijavljenog projekta. Bude li projekt odobren, on mora biti i završen u zadanom roku. U protivnom će Europska komisija provesti postupak protiv zemlje koja kasni i time koči razvoj EU prometne mreže.

Odbor za promet ovaj će dogovor potvrditi u veljači, a usvajanje Uredbe očekuje se na zadnjoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u ovom mandatu u travnju ove godine. Parlament bi tada trebao potvrditi i izmjene glavne TEN-T mreže europskih prometnih pravaca, prema kojima bi se Rijeka trebala naći na čak tri glavna prometna koridora. Glavna hrvatska luka već je na Mediteranskom koridoru, ali bi se prema novom prijedlogu koji je zastupala i hrvatska Vlada te ostali hrvatski europarlamentarci, trebala naći i na proširenom koridoru Baltik-Jadran, kao i na novom koridoru Istočni Mediteran – Zapadni Balkan, uz niz ostalih prometnih pravaca u Hrvatskoj, primjerice prema Istri i Dalmaciji, koji bi dobili mogućnost značajnog sufinanciranja iz fondova Europske unije. Ukupno bi se, budu li svi prijedlozi u konačnici prihvaćeni, Hrvatskoj otvorio put do 26 milijardi eura sredstava iz europskih fondova, za izgradnju priključaka na europsku prometnu mrežu.

– Projekt željezničkog povezivanja Istre nije moguće realizirati u godinu-dvije, ali ovim se stvaraju snažne pretpostavke za njegovo ostvarivanje te hrvatska Vlada mora čim prije započeti s izradom studija izvodljivosti i projektne dokumentacije za izgradnju pruge i tunela prema Istri. Vjerujem da će i ministar prometa Oleg Butković pokrenuti izradu dokumentacije u najkraćem mogućem roku, kazao nam je Flego.

Istarske pruge odolijevaju zubu vremena više-manje u izvornom stanju / Foto Duško Marušić Čiči

Nove pruge

Ministar Butković pozdravio je najavljene izmjene prometnih pravaca u EU-u, u čijem je donošenju proteklih godina aktivno sudjelovala i hrvatska Vlada, kazavši kako su, još krajem prošle godine istaknuli koliko je dogovor o izmjeni Uredbe o mreži europskih TEN-T pravaca važan za cijelu Hrvatsku, u smislu mogućnosti koje se tim izmjenama otvaraju.

– Ne samo za daljnja ulaganja u razvoj prometne infrastrukture nego i za jačanje našeg položaja, ali i još snažniji gospodarski rast. Ono što nam je osobito važno, uz činjenicu da smo dobili još dva nova koridora, jest i to što su sada u europsku kartu koridora uvršteni i oni dijelovi i regije Hrvatske koji u prethodnoj Uredbi, donesenoj prije deset godina, nisu bili prepoznati. Time je na neki način ispravljena nelogičnost iz prethodne Uredbe, a s druge strane neki su dijelovi naše prometne mreže dodatno ojačani, kao primjerice luka Rijeka, koja će se umjesto na jednom sada nalaziti na tri koridora. Sad preostaje nastaviti s pripremom projekata i u tim dijelovima mreže, a tu prije svega mislim na istarske pruge, ali i na dionice pruga kroz Slavoniju i dio prema Splitu, kako bi čim prije bili spremni krenuti u realizaciju tih projekata. Što se tiče željezničkog tunela kroz Učku, koji je izuzetno zahtjevan projekt i za koji je potrebno prvo izraditi studiju izvodljivosti, ta konekcija je već bila u TEN-T mreži kao dio sveobuhvatne mreže, a ostatak istarske mreže ulazi revizijom. Ona je definitivno dio naših planova da spojimo sve pruge Hrvatske u jedinstvenu mrežu, rekao je ministar.

Pomoć fondova

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina također podržava najavljene izmjene europske prometne mreže i mogućnost izgradnje nove željezničke pruge prema Istri, ističući kako je povezivanje Istarske županije željeznicom, s Primorsko-goranskom županijom, već predviđeno u prostornim planovima obje županije.

– Hrvatska je članica EU-a i Schengena, stoga kao prava europska zemlja mora imati i suvremenu željezničku infrastrukturu unutar europskog željezničkog koridora. Izgradnjom nizinske pruge Rijeka Zagreb, Istra bi i dalje, kada je željeznica u pitanju, ostala prometno izolirana i zato pozdravljam najavu izgradnje željezničkog tunela kroz Učku što je odavno zacrtano u prostornim planovima i naše i Istarske županije. Time će istarski poluotok s ostatkom Hrvatske i nama kao prvim susjedima biti povezan i autocestom i željeznicom što donosi nove razvojne perspektive za obje županije. Željeznica je okosnica teretnog prometa, a pritom je ekološki najčišći transport kakvog želi cijeli EU pa tako i Hrvatska. Iskreno se nadam da će nakon dovršetka ovih velikih i nama važnih cestovnih projekata, uključujući i autocestu do Žute Lokve, konačno, uz podršku europskih fondova, započeti velike investicije i u željezničku infrastrukturu, rekao je Komadina.