Djelatnici Centra za pružanje usluga u zajednici, djeci i mlađim punoljetnim osobama Izvor Selce u sklopu svojih redovnih i ljetnih aktivnosti posjetili su Novi list. Cilj dolaska odgojiteljica Margareta Brozović Devčić, Barbare Maras Baričević i Jelene Maričić te socijalne radnice Tene Tomljanović s više od dvadeset polaznika njihovih programa bili su usmjereni na značaj Novog lista u medijskom, ali i proizvodno-grafičkom smislu. S obzirom na dobnu disperziju polaznika, različiti su bila zanimanja gostiju, no sveukupno, kao su svi zajedno na kraju istaknuli, obilazak jedne od najvažnijih hrvatskih medijskih kuća ispunio je sva njihova očekivanja.

– Trudimo se djeci pružiti najrazličitije informacije, a poznato je da se mnogo toga najbolje uči direktnim dolaskom na teren, u specifične uvjete rada i proizvodnje kao što su to vaši u Novom listu, istaknula nam je Jelena Maričić.

Obilazak Novog lista je pak bio zamišljen na dvije razine. Prva je bilo putovanje kroz povijest tiskanih medija, od vremena kad su se tiskarske ploče pripremale slaganjem olovnih odljevaka, dakle procesa koji se od Gutenberga, s kraja 15. stoljeća, pa sve do zadnje dekade prošlog stoljeća u osnovi malo mijenjao, pa sve do totalne digitalne preobrazbe tog posla koji pratimo tridesetak godina.

Druga razina  je pak bilo – putovanje u funkciji vijesti. Od njezinog prikupljanja na terenu do dolaska u Novi list, pisanja, slanja teksta do urednika. Svi su se potom našli u sobi glavne urednice gdje su prošli najvažniji dnevni kolegij, gdje su učinili analizu dnevno pristiglog  materijala. Slijedilo je formiranje cjelokupnog izdanja, grafičko oblikovanje tekstova i stranica, odlazak u CTP odjeljak gdje se digitalni pretvara u analogni svijet, da bi svi zajedno putovanje završili u tiskari, jednoj od samo još tri preostale u Hrvatskoj.

Oba su puta kod djece, kako su istaknula, izazvali veliko zanimanje, no malo je teže razaznati vide li se jednog dana –  novinarima. Iako je svima nama koji godinama participiramo na novinarskim i uredničkim pozicijama novinarstvo samorazumljivo, generacijama, a sva su djeca, posjetitelji rođeni nakon 2010. godine, ono nije baš jasan posao. Očigledno, najrazličitije društvene mreže stvorile su sasvim drugačiji utisak, shvaćanje da za informiranje ne služe mediji, nego neke drugačije komunikacijske platforme.

Ipak, koliko dakle pojam “medij” postajao dijelom povijesnih čitanki, etika komunikacije ih je itekako zainteresirala. Zaključak? Uvijek pod svojim punim imenom, ispred svake objave koja neće sadržavati nikakve vulgarizme i vrijeđanja. Uvijek da svojim stavovima, spremni na polemike, ali nikad pod fake profilom.