PREKO TRNJA DO ZVIJEZDA

Od posuđenih suknjica do medalja. Mažoretkinje otoka Krka danas obilaze svjetske pozornice

Relja Paškvan

Državno prvenstvo mažoretkinja 2025. godine / Privatna arhiva

Državno prvenstvo mažoretkinja 2025. godine / Privatna arhiva

Najzaslužnija za uspjeh Mažoretkinja otoka Krka je predsjednica i osnivačica Elizabeta Mikelj, pionirka ove kulture koja je još 1995. godine bila članica prve seniorske generacije Riječkih mažoretkinja



Volja, upornost, predanost, temeljitost, dosljednost i moć ponavljanja potrebni su za uspješne nastupe mažoretkinja, ali jednako tako i vizija da bi jedna udruga mogla nastati, razviti se, opstati i uspjeti u svom radu.


Udruga Mažoretkinja otoka Krka i njezine članice prošle su sve to – od svojih skromnih, ali nepokolebljivih početaka do današnjih dana, kada iza sebe imaju brojne turneje po različitim kontinentima.


Najzaslužnija za to je predsjednica i osnivačica Elizabeta Mikelj, pionirka ove kulture, koja je još 1995. godine bila članica prve seniorske generacije Riječkih mažoretkinja.




Tijekom godina postala je i predsjednica Mažoret saveza Hrvatske, a tu funkciju obnaša i danas.


– Cijela priča započela je 2016. godine kada sam u Punat, u suradnji s direktorom Turističke zajednice Općine Punat Brankom Karabaićem, dovela Državno prvenstvo mažoretkinja.


Svi su bili oduševljeni i tada se rodila ideja da i otok Krk dobije svoje mažoretkinje. Sredinom devedesetih godina one su već postojale, ali to nije dugo trajalo te su se ubrzo ugasile.


Naša udruga Mažoretkinje otoka Krka osnovana je 2017. godine, a prvi trening održan je u petak 13. listopada te godine u Narodnom domu Punat, gdje i danas djelujemo, započinje Mikelj.


Nakon uspjeha koji je polučilo Državno prvenstvo i interesa koji se pojavio među djevojkama s otoka, uslijedio je sudar sa stvarnošću – spoznaja da će sve biti puno teže nego što se činilo u valovima početne euforije.


Početna ideja bila je da ja odradim sve formalnopravne poslove i postavim udrugu na noge, dok su treninzi trebale voditi djevojke s kopna. Međutim, one su odmah u startu odustale kada su shvatile da neće biti financijske računice.


– Nakon tog Državnog prvenstva u Puntu obećavana su nam »brda i doline«, ali ubrzo se pokazalo da je to bilo »ludom radovanje«.


Najlakše je nešto osnovati, ali tada dolaze stvarni problemi – financije, troškovi uniformi i opreme. Prvih godina nastupe smo odrađivale u posuđenim suknjicama i bijelim majicama, a prvu turneju u Rim odradile smo u posuđenim uniformama iz Pule, Vrbovca i Nedelišća.


Doslovno kao sirotice. Iako smo dolazile iz jedne od najbogatijih regija u Hrvatskoj, po izgledu smo bile najjadnije, prisjeća se Elizabeta, koju svi u svijetu mažoretkinja poznaju kao Beti.


Aktualne juniorske državne prvakinje / Privatna arhiva


Aktualne juniorske državne prvakinje / Privatna arhiva

Do uniformi preko natječaja


S današnje pozicije jasno je koliko je prkosa i ponosa bilo u tom stavu, te koliko volje, truda i predanosti u radu krčkih mažoretkinja.


Dugo su prikupljale novac kako bi napokon dobile prave uniforme i mogle nastupati ravnopravno s ostalim klubovima.


– Nakon šest godina dobile smo prve uniforme za koje je izdvojeno više od 280.000 kuna. Novci su se skupljali godinama od članarina i donacija, a presudno je bilo kada je Marina Punat objavila natječaj za financiranje udruga na području općine. Prijavile smo se i uvjerljivo pobijedile te dobile 80.000 kuna kojima smo zatvorile financijsku konstrukciju, rekla je Mikelj.


– 2023. godine ponovo dovodimo Državno prvenstvo mažoretkinja u Punat, ali ovog puta domaćini su Mažoretkinje otoka Krka.


Ovo prvenstvo je za djevojke od posebnog značaja jer su tjedan dana prije prvenstva konačno dobile svoje dugo iščekivane uniforme.


Tijekom tri dana trajanja prvenstva u Puntu je ostvareno više od 5 tisuća registriranih noćenja, što je 250 posto više noćenja nego godinu ranije u istom razdoblju.


Ovo je službeni podatak TZ-a Punat i dokaz da mažoretkinje, osim što su sjajne ambasadorice i promotorice svog otoka, itekako doprinose i lokalnom gospodarstvu, naglasila je Elizabeta.


S Državnog prvenstva mažoretkinja 2025. / Privatna arhiva


S Državnog prvenstva mažoretkinja 2025. / Privatna arhiva

U počecima su na treninge dolazile čak i djevojke koje žive na kopnu, no dugi put preko mosta i skromne financijske mogućnosti kluba brzo su ugasile njihovu početnu želju.


Udruga se stoga u potpunosti oslonila na krčke snage, kojima je to bio prvi susret s mažoret plesom. Nakon teških početnih godina uspjele su se u potpunosti osoviti na noge.


Presudnima su se pokazali prvi međunarodni nastupi, prvo natjecanje u Hrvatskoj te zatim i prvo Državno prvenstvo mažoretkinja.


Prve medalje osvojene su na Mažoret turniru u Labinu / Foto: Privatna arhiva


Prve medalje osvojene su na Mažoret turniru u Labinu / Foto: Privatna arhiva

– Prvo natjecanje u Labinu s kojeg smo se vratile s prvim medaljama dale su poticaj. Uskoro je uslijedilo i prvo Državno prvenstvo gdje smo osvojile broncu, koja je nama bila sjajnija od zlata.


Roditelji su nas na Dunatu u 4 ujutro dočekali kao prvakinje s bakljadom, zaustavivši sav promet. I eto, na ovogodišnjem Državnom prvenstvu osvojile smo zlato i postale državne prvakinje, a u kategoriji kadetkinja osvojile smo srebro i okitile se s titulom viceprvakinja.


Ali presudnom se pokazala prva međunarodna turneja kada smo išle u Rim na veliku novogodišnju paradu za 2018. godinu. Djevojke su imale ogromnu tremu.


Mnogima je to bilo i prvo odvajanje od roditelja, prvo putovanje izvan Hrvatske, a nemalom broju čak i iz ove regije. Mnoge do tada nisu imale niti dokumente za prelazak granice.


Bile smo u tim sirotim uniformama, ali odradile smo to jako dobro i probile led. Djevojke su stekle jedno novo iskustvo i dobile golemo samopouzdanje, vratile su se s dojmovima koje su prepričavale i to je potaknulo izrazitu želju za daljnjim radom, osjetila se ogromna pozitivna promjena, naglašava Elizabeta.


New York, pa Šangaj


Nakon Rima popularnost je skočila, brojnost se povećala. Uskoro su uslijedila nova natjecanja i nova putovanja; Firenca, Monte Carlo, Nica, Cannes, Montpellier, Carcassonne, Girona, Barcelona, Skopje, Ohrid, London i mnoga druga, a onda je na red došlo i ono u New York, koje će zauvijek ostati svima u sjećanju.


S turneje po Francuskoj - Nica / privatna arhiva


S turneje po Francuskoj – Nica / privatna arhiva

– Svako putovanje nosi nešto svoje, Rim je bilo prvo, ali New York je, sve do Šangaja, u kojem smo nedavno nastupale i koji ga je nadmašio, bio uvjerljivo najbolje i najupečatljivije putovanje.


Tu sam ih, opet na petak 13. kao i kod prvog treninga na samom početku, odvela na let helikopterom iznad New Yorka, što je bilo nevjerojatno iskustvo, letjeti iznad takvog grada. Nemoguće je opisati tu sreću na njihovim licima. Evo, i sad osjetim veliku sreću kad se toga sjetim…


Prije panoramskog leta helikopterom iznad New Yorka / privatna arhiva


Prije panoramskog leta helikopterom iznad New Yorka / privatna arhiva

Jako puno nam je na tom putovanju pomogao i bivši puntarski župnik velečasni Saša Ilijić, koji je sada župnik i dušobrižnik za Hrvate u New Yorku.


Povod našoj turneji u New York bilo je sudjelovanje na velikoj paradi koja se održava Kolumbu u čast, Columbus Day Parade. Parada se održava duž čuvene Pete avenije, a osim brojne publike koja je paradu pratila uživo, bio je i TV prijenos uživo na brojnim američkim TV kućama pa su naš nastup mogli pratiti i roditelji na Krku.


Pratio nas je američki orkestar koji je imao preko 400 glazbenika, od čega je bilo preko 100 bubnjara. Impozantno sjećanje za sva vremena, prisjeća se Mikelj.


Columbus Day Parade, velika parada na 5. aveniji u New Yorku / privatna arhiva


Columbus Day Parade, velika parada na 5. aveniji u New Yorku / privatna arhiva

– Šangaj je, međutim, nadmašio i New York – potpuno novi svijet, nova kultura, drukčiji ljudi, sjajna organizacija, ali i iznimno teški vremenski uvjeti.


Temperatura nije padala ispod 38 stupnjeva, a vlažnost zraka ispod 90 posto. Česti kratki pljuskovi nisu donosili osvježenje – samo bi dodatno »zakuhali« zrak. Bilo je naporno, ali i veličanstveno.


To je bio najveći azijski festival turizma, s predstavnicima iz 35 zemalja svijeta – od Meksika i Amerike do Australije i Novog Zelanda.


Bile smo jedine predstavnice Hrvatske. Manifestaciju je organizirala kineska vlada, a prijenosi su se emitirali uživo na nacionalnoj televiziji i u susjednim državama. Preko milijardu ljudi tih je dana čulo za Hrvatsku, ističe Beti.


Jedan od nastupa u Šangaju / privatna arhiva


Jedan od nastupa u Šangaju / privatna arhiva

Hrvatska zastava u Kini


U Kini je dodatni motiv krčkim mažoretkinjama bilo to što nitko nikada nije čuo za Hrvatsku, a kamoli za otok Krk. Rodio se nacionalni i lokal patriotski ponos.


– Uvijek na svojim putovanjima ističemo da smo s otoka Krka, u svim izjavama i intervjuima, a prate nas i promovizuali na ekranima jer nema potrebe posebno promovirati Hrvatsku, ali ovdje je to bilo potrebno.


U cijeloj Kini nije dozvoljeno razvijati zastave drugih zemalja, pa niti u publici, ali kao izvođači smo to mogli. I imali smo je samo mi i Švicarci.


Ponijele smo ogromnu zastavu koju nam je dala Udruga veterana Domovinskog rata iz Punta i baš smo bile jako ponosne i prepoznatljive zbog nje.


U toj paradi cijelo vrijeme na rubovima stoje policajci i vojnici, uz ogradu licem okrenuti prema publici i stoje kao kipovi, apsolutno nepomični.


Ali kada smo pored njih prolazile sa zastavom, oni bi se okretali i salutirali zastavi, a nama je to bila velika čast. Stalno smo imali interakciju s publikom i vidjele smo i osjetile da smo im posebno interesantne, da im se jako dopadamo.


S njima je jako teško komunicirati jer rijetko tko zna engleski jezik, a i kada ga znaju,+ to je neki kineski engleski gdje razumijete svaku desetu riječ.


Za razliku od New Yorka gdje je svako malo netko prepoznao čak i hrvatski jezik, ovdje nam ni engleski nije bio od puno pomoći, dodaje Elizabeta.


Mažoretkinje otoka Krka u Šangaju s hrvatskom zastavom / privatna arhiva


Mažoretkinje otoka Krka u Šangaju s hrvatskom zastavom / privatna arhiva

Veliki su to uspjesi i iskustva iza Mažoretkinja otoka Krka, nagrada za uloženi rad, ali i poticaj za daljnje avanture.


– Bude i teških trenutaka, kad malo posustanem, kao i svi ljudi ponekad. Ne živim na Krku, pa za svaki trening od kuće do Punta i natrag prijeđem 150 kilometara, što zaista nije lako.


Zna mi pasti na pamet da sve pustim, ali onda se sjetim djevojaka, naših zajedničkih avantura i bezbrojnih uspomena – i volja se brzo vrati, zaključuje Elizabeta Mikelj.


Ulaz na Planinu tigrova u Suzhouu / privatna arhiva


Ulaz na Planinu tigrova u Suzhouu / privatna arhiva

 


Mažoret je kultura, a ne sport

Iako ima sve elemente sporta, mažoret spada pod kulturu. Ipak, osim revija, postoje i natjecanja koja imaju sustav bodovanja.


– Ocjenjuje su opći dojam, umjetnički dojam, tehnički dojam, rad s rekvizitima. Postoje razne formacije, odnosno grupe po svojoj brojnosti, ali i duo i solo nastup.


Bitno je imati fizičke predispozicije, ali i psihičku snagu za nastup u javnosti pred publikom i sucima. Tko misli da je jednostavno, neka dođe na trening i ja mu garantiram upale mišića sljedeća dva tjedna, kazala je Elizabeta Mikelj

2017.


osnovana je udruga Mažoretkinje otoka Krka


 


Mama i kći zajedno u klubu

Klub se može pohvaliti da u svojim redovima ima dvije generacije jedne obitelji. Patrizia Dobrijević i Nika Toić doma su mama i kći, a na mažoretkinjama su kolegice i oslovljavaju se s Patrizia i Nika.


Patrizia je najbolji dokaz uzrečice »jednom mažoretkinja, uvijek mažoretkinja«. Daleke 1998. godine bila je najmlađa mažoretkinja na otoku Krku sa svega tri godine. Uniforma je bila veća od nje.

Dvije generacije mažoretkinja Nika Toić i Patrizia Dobrijević u Šangaju / privatna arhiva


Dvije generacije mažoretkinja Nika Toić i Patrizia Dobrijević u Šangaju / privatna arhiva

 


Porast noćenja


Tijekom tri dana trajanja Državnog prvenstva 2023. u Puntu je ostvareno više od 5 tisuća registriranih noćenja, što je 250% više noćenja nego godinu ranije u istom razdoblju


 


Poziv na upis

Mažoretkinje otoka Krka pozivaju sve djevojke i djevojčice u dobi od 5 do 25 godina da im se pridruže. Ako voliš plesati, putovati, natjecati se, pridruži se veseloj ekipi i stvori nove uspomene.


Sve informacije mogu se dobiti na 098 260 608 ili putem maila: [email protected]. Također ih možete kontaktirati i putem Facebook i Instagram stranice Mažoretkinje otoka Krka.

 


Ema Butković i Veronika Dminić, aktualne državne prvakinje, predvodnice i članice Mažoretkinja otoka Krka od prvog dana / privatna arhiva


Ema Butković i Veronika Dminić, aktualne državne prvakinje, predvodnice i članice Mažoretkinja otoka Krka od prvog dana / privatna arhiva

 


Filmsko iskustvo

Krčke mažoretkinje uočio je jedan od najpoznatijih hrvatskih redatelja i scenarista Goran Kulenović. Djevojke je angažirao na svom filmu »Smrt djevojčice sa žigicama« koji se snimao na Rabu.


Bilo je to pet nezaboravnih dana gdje su djevojke imale priliku cijele dane živjeti i raditi s najpoznatijim glumcima i glumicama. Zajedno s Goranom Navojcem snimile su i poseban video samo za mame s Krka, što je izazvalo ogromno oduševljenje među mamama.

 


Uvijek na Riječkom karnevalu

Djevojke već niz godina sudjeluju na Dječjoj karnevalskoj povorci u Rijeci. Upravo na njihovu inicijativu svake godine okupi ih se preko 450 iz Hrvatske i inozemstva i doslovno cijeli Korzo od početka do kraja bude preplavljen mažoretkinjama, što ih čini jednom od dvije najbrojnije grupe u povorci.

Svake godine jedna od dvije najbrojnije grupe na Dječjoj karnevalskoj povorci u Rijeci s preko 450 mažoretkinja iz cijele Hrvatske i inozemstva / privatna arhiva


Svake godine jedna od dvije najbrojnije grupe na Dječjoj karnevalskoj povorci u Rijeci s preko 450 mažoretkinja iz cijele Hrvatske i inozemstva / privatna arhiva