ZATVORENO DO JESENI

Obnova neogotičke građevine na Žabici. Kapucinska crkva dobiva novi svod, prozore i oslike

Jakov Kršovnik

Snimio Dean MICULINIĆ

Snimio Dean MICULINIĆ

Fra Miljenko Vrabec, poglavar kapucinskog samostana, vjeruje da će druga faza radova u gornjoj crkvi Gospe Lurdske biti gotova na jesen te da će biti otvorena uoči 28. rujna, datuma na koji je 1929. godine posvećena. Nakon obnove krova, prozora i unutrašnjosti, istražit će se i vanjsko stanje zidova



 


RIJEKA – Velebna neogotička crkva Gospe Lurdske na Žabici bit će zatvorena do jeseni ove godine, a razlog je – nastavak obnove koja je počela o Božiću 2024. Tada se počelo precizno utvrđivati ono što su kapucini kojima je crkva povjerena na čuvanje već neko vrijeme vidjeli – da su kamene kanalice oko krova oštećene te da su se u zidovima pojavile pukotine kroz koje je ulazila voda pa je metalni obruč ugrađen u zidove počeo korodirati. Žbuka je na nekim mjestima također počela otpadati pa nije bilo druge nego krenuti u zahtjevnu konstrukcijsku obnovu, koja se odrađuje u tri faze.


Otpornost na koroziju


Prva faza završila je lani, a sada je krenula i druga o kojoj nam je više rekao fra Miljenko Vrabec, poglavar samostana, kapucin, jedan od petero braće trenutno na službi na Žabici.




– Cijela će crkva dobiti novi strop, svod, nove prozore i okna. Metalni obruč koji je učvršćivao zidove bit će zamijenjen novom armirano-betonskom konstrukcijom, što će donijeti stabilnost te će konstrukcija biti otporna na koroziju u budućnosti. Također, unutrašnjost će biti oslikana na isti način kao što je bila na početku 20. stoljeća. Jer crkva je kroz godine i ranije obnavljana, a 1970-ih prilike su bile takve da unutrašnje zidove crkve nije bilo moguće obnoviti drugačije nego obojiti u bijelo, a sada će umjetnici ponovo oslikati zidove. Zbog opsega radova i obilje prašine iz praktičnih je razloga najjednostavnije bilo zatvoriti gornju crkvu, a sva se misna slavlja održavaju i dalje po rasporedu u donjoj crkvi, opisuje fra Miljenko.



Uz obnovu krova, prozora i unutrašnjosti, istražit će se i vanjsko stanje zidova, kako bi se potom moglo pristupiti trećoj fazi obnove. Fra Miljenko Vrabec vjeruje da će druga faza radova biti gotova na jesen te da će gornja crkva biti otvorena uoči datuma na koji je posvećena prije gotovo stotinu godina – 28. rujna 1929. godine.


Veza Rijeka i kapucina


No, podsjetimo, povijest kapucina u Rijeci puno je dulja. Rijeka je prvi grad u Hrvatskoj u kojem su kapucini izgradili svoj samostan, oko 1610. godine, a uz koji se nalazila starija crkva posvećena sv. Augustinu. Početkom 20. stoljeća Rijeka je bila središte tadašnje kapucinske provincije u Hrvatskoj te je s područja Kvarnera, Istre i Karlobaga bilo najviše svećeničkih i redovničkih zvanja. Tadašnji provincijal kapucina fra Bernardin Škrivanić predložio je da se na mjestu tadašnje crkve sv. Augustina izgradi nova i veća, dio je crkve sv. Augustina srušen, a gradnja velebne crkve posvećene Gospi Lurdskoj i sv. Augustinu počela je 1904.


– Gradnja donje crkve, kripte, dovršena je 1908. godine, dok je izgradnja gornje crkve za vrijeme prvog Svjetskog rata tekla otežano pa su do 1922. bili dovršeni samo zidovi i krov. No, gradnja je nastavljena i crkva je otvorena za bogoslužje 1923. godine. Gradnja je dovršena 1926. godine, a crkva je posvećena 28. rujna 1929. godine, govori nam fra Miljenko.



Tom je prilikom organizirana i svečana procesija u kojoj je Presveti Oltarski sakrament prenesen iz kripte na glavni oltar gornje crkve, a u kojoj su sudjelovale tisuće vjernika, kako je jednom zapisao Igor Žic u Sušačkoj reviji.


Nerealizirani toranj


Također, znano je da je povijest Rijeke bila burna, a to se odrazilo i na crkvu Gospe Lurdske i kapucine. Hrvatski redovnici odlaze 1923. godine, a samostan je potpao pod venecijansku kapucinsku provinciju sve do 1954. godine kada je pripojen Ilirskoj kapucinskoj provinciji. Burne su prilike utjecale i na dovršenje crkve, pa do danas nije dovršen toranj koji je bio u planu, a s kojim bi se visina crkve popela na 72 metra, što će, izgleda, pričekati neke buduće generacije kapucina, a s obzirom na znatne materijalne izdatke potrebne za aktualnu obnovu vrijednu oko 1,5 milijuna eura, koju financiraju Ministarstvo kulture i medija, Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića, Riječka nadbiskupija, kao i župljani i vjernici svojim prilozima.


Za obnovu su angažirane zagrebačke tvrtke čiji su radnici stekli iskustvo obnavljanjem crkava i sakralnih objekata u Zagrebu, nakon velikog potresa 2020. godine, te su oni zaduženi za kameno-klesarske radove izvana, za sanaciju, hidroizolaciju, sanaciju konstrukcije i terase iznad kripte, dok će tvrtke iz Rijeke raditi na kamenu i prozorima.


Mise u donjoj crkvi, ispovijedi u samostanu


Dok traje obnova, misna se slavlja održavaju u donjoj crkvi, radnim danom u 7.30 i 19 sati, a nedjeljom i blagdanom u 7.30, 10, 12 i 19 sati. Braća kapucini također ispovijedaju svakog dana prije svetih misa, a radnim danom vjernici ispovijed mogu tražiti u samostanu, od 9 do 12 te od 16 do 18 sati, tako da pozvone na ulaz Kapucinskog samostana iz Ciottine ulice.


U crkvu Gospe Lurdske osim župljana i danas dolaze mnogi vjernici iz Rijeke i okolice, a treba spomenuti i da je crkva na Žabici jedna od onih u kojoj se tijekom ove godine može dobiti potpuni oprost za sebe, ili za duše u čistilištu, a koji je u svim franjevačkim crkvama diljem svijeta proglasio papa Lav XIV., u povodu 800. obljetnice preminuća sv. Franje Asiškog, budući da kapucini pripadaju franjevačkoj obitelji – red je osnovan početkom 16. stoljeća u Italiji, a osnovala su ga braća Ljudevit i Rafael iz Fossobronea te Matej iz Bascia, koji su tražili vraćanje izvornosti životu koji je slijedeći evanđelje živio sv. Franjo.