Foto: Ana KRIŽANEC
Svojom misijom, aktivnostima i programima knjižnica do danas brodi u moru brzih informacija, digitalnih tehnologija i drugih izazova kojima odolijeva usprkos svim naletima nevera i oluja, rekla je ravnateljica Barbara Kalanj Butković
povezane vijesti
Rasadište naprednih ideja i misli kroz stoljeća, mjesto okupljanja, prostor društvenog, kulturnog, političkog i inog organiziranja i djelovanja, utočište mnogih hipersenzibilnih duša… Sve to, i puno više od toga, predstavlja Narodna čitaonica i knjižnica Novi Vinodolski, ustanova koja ove godine slavi veliku, okruglu i važnu obljetnicu – 180 godina postojanja, rada i djelovanja! Povod i više nego valjan kako bismo posjetili jednu od najstarijih knjižnica u Hrvatskoj, i to u gradu koji je kroz stoljeća bio važno administrativno i kulturno središte, žarište glagoljaške pismenosti i književnosti…
Kulturno središte
Kako nam otkriva Barbara Kalanj Butković, ravnateljica novljanske Narodne čitaonice i knjižnice, nije slučajno da je upravo u Novom Vinodolskom osnovana, prema nekim podacima, treća najstarija knjižnica u čitavoj Hrvatskoj.
– Novi Vinodolski je grad izuzetno bogate povijesti. U Novom je pronađeno pravo malo bogatstvo glagoljskih knjiga i zapisa, počevši od slavnog Vinodolskog zakona, najstarijeg pravnog spomenika iz 1288. godine, preko Prvog novljanskog brevijara, Novljanskog misala, Drugog novljanskog brevijara, pa sve do Vinodolskog zbornika iz 15. stoljeća. Važnu prosvjetiteljsku djelatnost u Novom su imali pavlini, koji su pune 333 godine imali prosvjetiteljsku i obrazovnu ulogu, a po ukinuću reda otvorena je škola u Novom 1786. godine kao trivijalka. Upravo u toj školi stjecao je znanja i daroviti hrvatski pjesnik i državnik, prvi ban pučanin Ivan Mažuranić, ali i svi ostali značajni Mažuranići. Stoga ne čudi da je u takvom ozračju pismenosti i kulture osnovana jedna od najstarijih čitaonica u Hrvatskoj, započinje Kalanj Butković zanimljivu priču o novljanskoj riznici ljudskoga duha.
Ravnateljica Knjižnice Barbara Kalanj Butković / Foto: Ana Križanec
Kulturno središte čitavog kraja
Naime, Narodna čitaonica i knjižnica osnovana je davne 1845. godine na inicijativu novljanskog svećenika Josipa Mažuranića. U tom razdoblju ilirskog pokreta narodne čitaonice imale su prvorazrednu ulogu u borbi protiv germanizacije i mađarizacije, odnosno produbljivanja nacionalne svijesti.
Takvu ulogu imala je i novljanska Narodna čitaonica i knjižnica. Vrlo brzo je postala kulturno središte čitavog vinodolskog kraja, čijem je djelovanju zamah dao i rad slavnih Novljana-iliraca, braće Antuna, Ivana i Matije Mažuranića.
Zanimljivo je napomenuti da se i danas u novljanskom Narodnom muzeju nalaze Zapisnici Narodne čitaonice, koji, između ostalog, govore i o tome kakav mora biti član novljanske kulturne ustanove.
– U njezinu »Ustavu«, zapravo Statutu, stoje principi koje moraju prihvatiti njezini članovi. Tako piše: »U ovo društvo pristupiti može svaki, bio on višega ali nižega stališa, bio on prosti ali izobraženi, samo da je drugač dobroga i poštenoga deržanja. (…) Svakog sučlana tako, kano svoju Domovinu iskreno ljubi. U svakoj priliki tako se vladati, da pokažeš svitu kano sučlan izobraženosti.«, govori Kalanj Butković.
Knjižnica je prisutna u obilježavanju svih kulturnih i ostalih događanja u životu grada / Foto: Ana Križanec
Središte otpora
Kako ističe, ambiciozni društveni i kulturni angažman čitaonice presječen je terorom Bachova apsolutizma. Godine 1864. rad Čitaonice se obnavlja.
U to vrijeme intenzivno se surađuje s ostalim čitaonicama Hrvatskog primorja, s ponosom se ističe pristupanje u članstvo svakog novog člana, naročito uglednika kao što su Josip Juraj Strossmayer, Đuro Daničić, Franjo Marković. J. E.Tomić, August Šenoa, Franko Potočnjak, Bogoslav Mažuranić i drugi.
– Čitaonica kreira mnoge političke i kulturne akcije. Tu je borba protiv mađarizacije, a podupire se i njegovanje narodnih običaja, posebice novljanskog kola i narodnih pjesama, kao i usmeno stvaralaštvo. Godine 1879. novljanska Čitaonica postaje član utemeljitelj Matice hrvatske u Zagrebu, 1899. godine prvi je put izabran knjižničar, umirovljeni svećenik Vinko Sokolić. Dvije godine kasnije knjižničar je ravnajući učitelj Makso Potočnjak koji stručno uređuje knjižnicu, ističe naša sugovornica.
Ulaskom talijanskih vojnih snaga u Novi i proglašenjem Pavelićeve NDH, onemogućen je rad Narodne čitaonice te ona prestaje s radom 1943. godine. Čitaonica se tada smatrala središtem otpora. Najveći broj knjiga je uništen, a onaj mali dio sačuvanog fonda omogućio je otvaranje Čitaonice odmah po završetku rata.
Uz svesrdnu pomoć narodne vlasti i drugih institucija, već 1945. knjižnica je imala 827 knjiga. Već sljedeće godine zapošljava se knjižničar u stalni radni odnos, organiziraju se brojne kulturne aktivnosti, njeguje se pisana riječ i književno stvaralaštvo.
– Od 1965. godine Narodna čitaonica i knjižnica postaje samostalna s osiguranim izvorima sredstava. Pokreće se i izdavačka djelatnost te Čitaonica postaje bitnom sastavnicom novljanskog kulturnog identiteta, što ostaje i do danas, napominje ravnateljica.
Kutak »za povijest« / Foto: Ana Križanec
Dnevni boravak
Danas se Čitaonica može pohvaliti novim preuređenim i proširenim prostorom. Njezino djelovanje i značaj, uz Grad Novi Vinodolski, prepoznali su i Ministarstvo kulture i Primorsko-goranska županija, koji su 2009. uložili značajnija sredstva za njezino proširenje i uređenje.
Novo ruho Knjižnice osmislio je pokojni arhitekt Željko Vukušić. Sadašnji prostor knjižnice i čitaonice se prostire na 300 kvadratnih metara.
– Mnogi korisnici čitaonicu doživljavaju kao dnevni boravak grada. Danas je ona to u pravom smislu riječi i postala. U čitaoničkom prostoru i atriju Srićine kuće održavaju se brojne književne večeri, predavanja, izložbe, projekcije. Svaki član knjižnice zasigurno nalazi svoj kutak u knjižnici, kao i željenu knjigu ili informaciju, obzirom da se radi o pravom, gradskom, informacijskom središtu, posebno u ljetnim mjesecima kada se broj njenih redovnih članova znatno povećava dolaskom domaćih i stranih turista koji uz redovnu posudbu knjiga koriste i ostale njezine usluge, naglašava Kalanj Butković.
Knjižnica s dušom / Foto: Ana Križanec
Knjižnica prepoznatljiva izvan lokalnih okvira
Posebno se ističu programi namijenjeni najmlađim članovima. Ove godine Čarobna pričaonica je postala punoljetna. Pričaonicu za djecu vrtićke i rane školske dobi vodi knjižničarka Bojana Bugarin, a ista se održava svake srijede od 2007. godine.
U organizaciji knjižnice djeluje i glazbena igraonica na engleskom jeziku pod vodstvom stručne suradnice, odgajateljice i učiteljice razredne nastave Ane Debelić.
Sa završetkom školske godine kreće s radom i kazališna radionica za djecu nižih i viših razreda osnovne škole koju vodi diplomirana glumica Ana Vilenica.
U suradnji s osnovnom školom Knjižnica redovito od 2015. provodi program Male glagoljske akademije. Sa školom se provode i natjecanja u glasnom čitanju, organiziraju različita zajednička događanja i promocije dječjih knjiga.
– Knjižnica je prisutna u obilježavanju svih kulturnih i ostalih događanja u životu grada po čemu je prepoznatljiva i izvan svoje sredine. Usko surađuje s Muzejom, Dječjim vrtićem Fijolica, Osnovnom Školom Ivana Mažuranića, Centrom za kulturu, Gradom Novim Vinodolskim, Turističkom zajednicom te visokoškolskim ustanovama u Rijeci i Zagrebu. U svakom slučaju, svojom misijom, aktivnostima i programima knjižnica do danas brodi u moru brzih informacija, digitalnih tehnologija i drugih izazova kojima odolijeva usprkos svim naletima nevera i oluja, zaključuje Barbara Kalanj Butković.
Fabrijevo štavljenje štivaProjekt na koji je knjižnica posebno ponosna je Fabrijevo štavljenje štiva, tradicionalna manifestacija u ljetnim mjesecima. Zamišljena je kao prigoda za okupljanje znanstvenika, prvenstveno književnika, ali i drugih umjetnika koji bi u obliku predavanja, koncerata, dramskih izvedbi svjedočili o Fabrijevim književnim vrijednostima, ali i njegovom cjelovitom doprinosu hrvatskoj kulturi. Također je to prigoda za predstavljanje mladih književnika, znanstvenika i umjetnika. Novi i Fabrija veže posebna veza obzirom da je svoja ljeta provodio u Novom, a također s puno ljubavi skrbio o Knjižnici. Nakon smrti Knjižnica nasljeđuje njegovu radnu sobu sa bogatom kućnom knjižnicom. U znak zahvalnosti i poštovanja već šestu godinu zaredom organiziraju se dani posvećeni upravo ovom velikom hrvatskom književniku, prevoditelju, glazbenom kritičaru uvaženom akademiku. |
Utočište od okrutnog svijetaNa pitanje koja je danas uloga Knjižnice u životu zajednice, i to u vremenu brzih informacija i rastuće tehnologizacije, Kalanj Butković odgovara: – Tiskana knjiga nas, za razliku od pametnih telefona, veže za jedan jedini sadržaj, pozivajući nas da se uživimo i udubimo u ono što čitamo, umjesto da skačemo s jednog sadržaja na drugi. Zato je čitanje u digitalnom okruženju postalo jedan od najučinkovitijih treninga usredotočenosti i budnosti. Isto tako, digitalna je civilizacija opsjednuta mjerenjem učinkovitosti. Čini se da je cijeli svijet uređen tako da neprestano moramo mjeriti učinkovitost i biti bolji od drugih i samih sebe. Takvi natjecateljski pritisci izazivaju tjeskobu i nelagodu, stoga je s vremena na vrijeme potrebno pobjeći od njih. Knjige su odlično oruđe za to, no samo ako ih čitamo tako da se ni s kim ne natječemo… Dakle, jednostavno otiđite u svoju knjižnicu, posudite knjigu i samo uživajte u čitanju. Neka čitanje bude onaj dio svijeta gdje se dobro osjećate, gdje nema nikoga tko od vas nešto zahtijeva ili očekuje… Kako je rekao jedan naš korisnik, neka to bude vaše utočište od okrutnog svijeta! – poručuje ravnateljica. |
Mnogi korisnici čitaonicu doživljavaju kao dnevni boravak grada. Danas je ona to u pravom smislu riječi i postala
Barbara Kalanj Butković
ČAROBNA PRIČAONICA
Posebno se ističu programi namijenjeni najmlađim članovima. Ove godine Čarobna pričaonica je postala punoljetna. Pričaonicu za djecu vrtićke i rane školske dobi vodi knjižničarka Bojana Bugarin, a ista se održava svake srijede od 2007. godine
