Premijer Andrej Plenković rekao je u četvrtak da je Vladina politika ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske jedna od najuspješnijih politika koja se provodi devet godina, što se potvrđuje kroz dijalog s gradovima i županijama, funkcionalnom i fiskalnom decentralizacijom te brojnim ulaganjima.

Plenković je u četvrtak, u povodu proslave Dana grada Crikvenice, sudjelovao na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Crikvenice.

Puna decentralizacija

Rekao je da na početku mandata nove gradonačelnice Crikvenice Ivone Matošić Gašparović i novog župana Ivice Lukanovića najavljuje puno podrške sa središnje razine vlasti, Vlade i svih resora, jer je politika ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske jedna od najuspješnijih, koju vode u gotovo devet godina.

„Ta politika je dovela do toga da je 83 posto hrvatskih jedinica lokalne i područne samouprave ponovno dobilo povjerenje, ne nužno isti ljudi, ali uglavnom iste političke stranke.

Da ta politika nije bila tako uspješna, tako veliki postotak obnavljanja mandata se ne bi dogodio,“ istaknuo je premijer Plenković.

To potvrđuje strukturirani dijalog s gradovima i županijama, kroz politiku funkcionalne i fiskalne decentralizacije, kao i brojna ulaganja, dodao je.

Lovljenje koraka sa susjedima

Premijer Plenković je ocijenio da se razvoj Crikvenice i Primorsko-goranske županije događa u širem kontekstu pozitivnih trendova za Hrvatsku, a strateški cilj bio je lovljenje koraka s državama, ponajprije susjednim iz srednje i istočne Europe, koje su zahvaljujući tome što nisu bile žrtve velikosrpske agresije, 90-tih išle ogromnim koracima naprijed.

„Ta politika lovljenja koraka je sada dobila svoje opipljive rezultate. Hrvatska je 2016. bila na 61 posto prosječne razvijenosti po kriteriju BDP-a per capita, ovu će godinu završiti s najmanje 78 posto prosjeka, čime smo pretekli mnoge članice, koje su dulje u EU nego mi.

Ostvarili smo rast BDP-a po stanovniku s nekadašnjih 11 tisuća eura, na 22 tisuće eura, Hrvatska ima zaposlenih 1,78 milijuna ljudi, nezaposlenih je 74 tisuće, što je praktički prirodna stopa nezaposlenosti“, rekao je Plenković.

Dodao je kako svi koji žele pokazati malo agilnosti, mobilnosti i inicijative mogu pronaći posao na tržištu rada, a spomenuo je i potrebe za stranim radnicima.

Plenković je napomenuo da Crikvenica, grad od 10-ak tisuća ljudi, ima infrastrukturu koja u špici sezone može apsorbirati 40 i 50 tisuća gostiju.

Laže tko kaže da će presušiti EU novac

Ocijenio je da možemo biti zadovoljni jer su, s jučerašnjim danom, podatci o dolascima i noćenjima turista bolji nego lani i pokazuju da je Hrvatska manje-više dosegnula svoj limit u turizmu, uz sve veće prihode i popunjenost objekata viših kategorija.

Premijer je naglasio da BDP raste 17 kvartala za redom, u kontekstu investicijskog kreditnog rejtinga i ogromne apsorpcije europskih sredstava u ovom desetljeću, koja će se nastaviti u novoj financijskoj perspektivi.

Plenković je rekao i da je „lažna teza da će presušiti europski izvori sredstva, ne zna tko to vjeruje, vjerojatno samo netko tko se nije informirao.“

„Prvi prijedlog Europske komisije za Hrvatsku je, premda to treba uzeti s rezervom, oko 16,8 milijarda eura, gotovo 2 milijarde više nego u prošloj financijskoj perspektivi, a to znači da ćemo i dalje biti među zemljama koje će biti neto korisnici europskih sredstava i do kraja realizirati politiku lovljenja koraka,“ dodao je.

Plenković je ocijenio da su projekti koje žele realizirati u Crikvenici dobro pripremljeni, a Vlada će ih podržavati, bez obzira na zahtjevnu globalnu situaciju, koja je omeđena ratovima, sigurnosnim izazovima, krizama i prijetećim migracijskim izazovima.

Ulaganja u obranu i obrazovanje

Rekao je i da će se u sljedećim godinama nastaviti politika demografske revitalizacije, što je ključni problem hrvatskoga društva, svojstven svim europskih državama.

„S time ćemo se morati suočavati, najprije smanjiti negativne trendove pa ih postupno pokušati preokretati“, rekao je Plenković.

„Veliki zahtjev je i praćenje globalnih trendova kada je riječ o digitalnom društvu i umjetnoj inteligenciji,“ ocijenio je, najavivši da će se nastojati povećati broj zaposlenih u ICT sektoru sa 65 na oko 130 tisuća u sljedećim godinama.

Osvrnuvši se na najavljena velika ulaganja u obranu Hrvatske, premijer je naglasio da sve obrambene sposobnosti koštaju, a odlučeno je sustavnim i dugoročnim procesima ulaganja osnažiti hrvatske sposobnosti, ponajprije oslanjanja na sebe i svoje snage, procijenivši da je cilj 3,5 posto BDP-a do 2035. ostvariv.

Komentirajući pojedine kritike s time u vezi, dodao je da se sada za obrazovanje i znanost izdvaja 12 posto proračuna, da se ulaže u zdravstvo i socijalu, a sve naknade i prava su povećana.

„Mi ćemo iz 2016. kada je ukupni apsolutni BDP bio 47 milijarda eura, ove godine doći do gotovo 93 milijarde eura, što je gotovo 100-postotni rast u devet godina, a bit će i 100 postotni nakon 10 godina našeg mandata,“ rekao je Plenković.

Uskoro otvaranje obnovljene cijevi tunela Učka

Predsjednik Vlade je spomenuo i izgradnju prometne infrastrukture, najavivši da će za mjesec dana biti otvorena obnovljena stara cijev tunela Učka te će nakon završetka svih radova četiri trake spajati Istru i ostatak mreže hrvatskih autocesta. Dodao je da će dionica do Matulja, dugačka 11 kilometara biti gotova za dvije godine.

„Kada se na to nastavi cesta A7, koja spaja sa Žutom Lokvom, s poddionicama koje su u tijeku, tada će taj jadranski koridor posve profunkcionirati i još bolje spojiti Rijeku s Dalmacijom,“ naglasio je.

Najvažniji projekt autocesta Križišće – Žuta Lokva

Potpredsjednik Vlade i ministar Oleg Butković rekao je da Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture na tom području provodi velike projekte, kazavši da je najvažniji projekt izgradnja autoceste Križišće – Žuta Lokva te da su Hrvatske autoceste restrukturirane upravo kako bi se takvi veliki projekti mogli realizirati.

„Jedan od tih projekata je upravo ovaj, Križišće – Selce, autocesta jadransko-jonskog koridora, 17,5 kilometara, za koje će Hrvatske autoceste izabrati izvoditelja krajem mjeseca, a riječ je o oko 300 milijuna eura,“ zaključio je Butković.