Foto Marko Gracin
Zaštitna lica griškog karnevala, kao i uvijek, bili su griški krabunosi, koji su pod geslom "ča grđi – to lipši" potjerali zimu iz Vinodola i sve zle duhove i demone
povezane vijesti
Svako misto svoju feštu ima, svako misto ima svoj dan…, pjevao je davnih dana legendarni Tomislav Ivčić, a svoju feštu i svoj dan Griškinje i Grižanci dočekali su danas, priredivši u centru Grižana već 15. griški krabunoški susret.
Naravno, radi se o događanju koje predstavlja krunu svih maškaranih događanja u Vinodolu – griškom karnevalu koji okuplja sve maškare, mačkare, krabulje i krabunose Vinodola i okolnih susjednih mjesta.
Dan kao naručen za boravak na otvorenom, bez previše bure i uz vrlo ugodnih 12 Celzijevih stupnjeva u zraku, izvukao je iz kuća brojne Griškinje i Grižance, ali i u ovo malo pitoreskno mjesto privukao solidan broj posjetitelja, mahom zaljubljenika u peto godišnje doba, maškarani šušur, polak običaja i navade stare…
Trinaest grupa
Griški krabunoški susret otvoren je malom ali slatkom – dičjom redutom. Klinci i klinceze Vinodola bili su podijeljeni u tri grupe.
Domaćine iz Grižana ponosno je predstavila Mala Centralna glazba, a predstavili su se i osnovci iz tribaljske Osnovne škole Jurja Klovića, kao i vrtićarci iz bribirskog i tribaljskog Dječjeg vrtića Cvrčak i mrav.
Najmlađi Vinodolci ovoga puta nisu bili niti cvrčci, niti mravi, već mići pauci koji su prošlog vikenda u Rijeci nastupili na Dječjoj karnevalskoj povorci.
Griški krabunoški susret nastavljen je velikom povorkom tradicije i običaja, koja je griško-belgradskim krajem “protutnjala” kretavši se od Potočina, preko Marušića, do griške place u centru mjesta.
Ondje su grupe publici predstavljali voditelji Stjepan Miroš i Boris Novaković, dok ih je s pozirnice čitavo vrijeme promatrao lutak od slame – mesopust.
Zaštitna lica griškog karnevala, kao i uvijek, bili su griški krabunosi, koji su pod geslom “ča grđi – to lipši” potjerali zimu iz Vinodola i sve zle duhove i demone.
I doista, s obzirom na toplo i sunčano vrijeme, kao i dobro raspoloženje koje se moglo danas osjetiti diljem mjesta, mogli bismo zaključiti da su krabunosi ispunili svoj primarni cilj i zadaću.
Osim krabunosa, bilo je tu više stotina sudionika griškog krabunoškog susreta, podijeljenih u 13 veselih grupa. Griški karneval otvorili su momci iz Centralne glazbe Grižane, a nakon njih “promarširala” je tribaljska grupa Sloga.
Prisutne su bile i jedne od najstarijih crikveničkih maškaranih grupa – Duga i Matkovići. Uslijedile su tribaljske grupe Mala Sloga i Barilac, zatim Jakovarske i Driveničke krabulje.
Driveničani su čak imali i alegorijska kola – traktor koji je vukao ogromnog frankopanskog driveničkog viteza.
Nastupili su i grupa Momak veseljak iz tribaljskog naselja Pećca, hreljinski Čočman express, mesopustari Kraljevice, Bribirska parada i Šmričke maškare.
Ruralni karneval
A da krabunosi, krabulje, maškare i mačkare ne ostanu praznog želuca, pobrinule su se vrijedne Marija, Milka, Neda, Sonja, Vesna i Beba.
Kako nam kažu, za gladne krabunose storile su fažol i jotu, a bilo je tu i fritula, drugih slastica i pijače…
– Cijelu noć smo kuhale i delale, a sada brinemo da nitko ne ostane gladan. Fažol i jota su za prste polizati, kažu nam.
U Grižane su direktno iz Opatije stigli i brkati Letovci, da bi nakon toga odlepršali u engleski jetreni bazen Liverpool.
Da ne bi bilo zabune, među publikom smo zamijetili zanimljivu, “Mama ŠČ” masku, iza koje su pozirali Katarina i Darko Balas i Stanislava Citković.
Glavni organizator 15. griškog krabunoškog susreta je Udruga za očuvanje narodnih običaja i kulturne baštine “Juraj Julije Klović” Grižane, dok su pokrovitelji Vinodolska općina i Turistička zajednica Vinodolske općine.
Kako kaže predsjednik Udruge Dean Barac, dvogodišnja pauza uslijed koronavirusa nije uspjela zatrti tradiciju, već je pojačala želju među ljudima za druženjem i susretom, njegovanjem i poštivanjem običaja i tradicije.
– Za razliku od Riječkog karnevala, koji je urbani karneval, griški krabunoški susret predstvlja naš ruralni kraj i naše autohtone, lokalne grupe, koje poštuju i njeguju običaje i tradiciju našeg kraja, bez dodatnog blještavila, šljokica, sjajila, zvjezdica…
Našim susretom želimo pokazati ono što svi mi njegujemo i poštujemo, od uniformi, načina sviranja muzike ili pozdravljanja…, ali i naše običaje prenijeti na mlađe naraštaje, rekao je Barac te zahvalio svim grupama na dolasku, volonterima, pokroviteljima, kao i svima onima koji su nesebično stavili svoje vrijeme na raspolaganje i omogućili da se susret održi.
