Amfroa ravnoga dna

Crikvenica se može pohvaliti svjetskim raritetom: “Ovo otkriće bilo je kulturno-povijesna senzacija”

Franjo Deranja

Foto Franjo Deranja

Foto Franjo Deranja

Amfore Rimljana u pravilu su imale šiljasta dna da bi se ubadanjem u pijesak u brodskim štivama mogle nesmetano prevoziti, napunjene uljem ili vinom, pa je amfora pronađena na crikveničkom nalazištu Igralište dobila naziv Crikvenička amfora ravnoga dna



Bila je to svojevrsna kulturno-povijesna senzacija. Pronalazak ostataka antičke, starorimske keramičarske radionice, i to gotovo u gradu, svega dvjestotinjak metara od središta Crikvenice, a uz samo nogometno igralište NK Crikvenice, točnije uz njihovo pomoćno igralište, označio je stanovitu i posve određenu ponovnu atribuciju crikveničke povijesti.


Jest, nekadašnji prvi Crikveničani, preci današnjih žitelja ovoga nadaleko poznatog i afirmiranog ljetovališta, došli su svojedobno s nedalekog Kotora, ali su ovdje već znatno prije njih bili Rimljani koji su u keramičarskoj radionici proizvodili uporabne predmete od pečene gline, i to gline što se nalazila u naplavinama ušća vinodolske rječice Vinodolčice, kasnije preimenovane u Dubračinu.


Crijepom za pokrivanje krovova, opekom, pa amforama i ostalim posuđem, uporabne kućanske keramike te vjerojatno i nešto ukrasne keramike kao nakita, opskrbljivali su čitavo područje uz obalu gornjega i srednjeg Jadrana, i to morskim putem, te nekadašnja područja današnje Slovenije i Slavonije, dakako, kopnenim pravcima opskrbe.


Amfora s Igrališta




Asortiman pronađen u ostacima nalazišta, što je odmah dobilo i naziv Igralište, bio je uglavnom poznat otprije, iz sličnih nalazišta na drugim lokalitetima, ali je jedan proizvod ove keramičarske radionice pobudio posebnu pozornost arheologa i etnologa – amfora ravnoga dna.


S obzirom na to da je već bilo dobro poznato da su amfore Rimljana u pravilu imale šiljasta dna da bi se ubadanjem u pijesak u brodskim štivama mogle nesmetano prevoziti, napunjene uljem ili vinom, ova amfora – pronađena na području crikveničkog nalazišta Igralište – odmah je dobila naziv Crikvenička amfora ravnoga dna.



– Poseban prilog radioničkom obilježju bili su nalazi znatno prepečenih ulomaka keramike i opeke, kao i nalazi troske, zapečenog sloja zemlje, ulomci šamotne obloge kao i tragovi gara. Nalaz radioničkog žiga vlasnika ili zakupnika Seksta Metilija Maksima samo su učvrstili naše pretpostavke.


Radionica je djelovala od druge polovine 1. stoljeća prije Krista do kraja 2. stoljeća nakon Krista i bila je dijelom većega antičkoga gospodarskoga i naseobinskoga kompleksa kojem je povijest zaboravila ime, ali se položaj sačuvao u kasnijem toponimu cestovne postaje Ad Turres, koju antički izvori smještaju na prostoru Vinodola, na jednaku udaljenost između Rijeke i Senja, i to upravo u Crikvenicu, objašnjava dr. Goranka Lipovac Vrkljan iz zagrebačkog Instituta za arheologiju koja je vodila istraživačke radove započete u ljeto 2006. godine.


Povijesni raritet


U Muzeju Grada Crikvenice nalazi iz antičke keramičarske radionice dobili su odmah značajno mjesto, a virtualno je prikazana i proizvodnja keramike, i to različitih proizvoda u ovoj radionici, te je tiskan i katalog pod nazivom »845° C«. To je visina temperature na kojoj je pečena glina u rimskoj radionici u Crikvenici, znatno prije kasnijeg nastanka naselja Crikvenica.


Kakva budućnost čeka ovu raritetnu crikveničku prošlost?


Već sama spoznaja o značenju i starini tog proizvodnog kompleksa, te o iznimnom pronalasku rijetke, točnije jedinstvene amfore ravnoga dna, prozvane zbog svega toga Crikveničkom amforom, bila bi dovoljna da se taj antički raritet što je više moguće ili barem primjereno uvrsti i u turističke promidžbene akcije i materijale.


Djelomice to je već u proteklim godinama i učinjeno, ali bi sustavnija prezentacija mogla dobiti i svoj značajniji udio.


Turistički potencijal


– Crikvenička amfora vrijedan je dio Arheološke zbirke našeg muzeja, ističu ravnateljica Silvija Huljina i kustosica Tea Rosić.


– Posjetitelji su je mogli vidjeti u Muzeju Grada Crikvenice na izložbi pod nazivom »845° C«, ali i na istoimenoj gostujućoj izložbi u Arheološkom muzeju u Zagrebu.


Svoje mjesto svakako će imati u budućem stalnom postavu Muzeja Grada Crikvenice. Je li amfora mogla postati značajniji simbol ove rivijere?


Vjerujemo da jest, ali isto tako vjerujemo da će u budućnosti dobiti na značaju, bilo kroz budući stalni postav ili kroz projekt Arheološkog parka na mjestu nekadašnje radionice, o čemu se također razmišlja.


Kakogod bilo i kakogod bude, »Crikvenička amfora ravnoga dna« izniman je potencijal i u turističkoj valorizaciji ovog iznimnog lokaliteta koji je dugo bio pokriven zemljanim slojem i ostao skriven sve do prije 15-ak godina u neposrednoj blizini gradskog središta i igrališta NK Crikvenice.