Dramalj

Članovi ribarskih društava proslavili Štovnu nedjelju

Robert Šimonović

Snimila Ana Križanec

Snimila Ana Križanec

Poprište svečanosti bio je restoran Faro u Dramlju, gdje su se okupljeni uz ugodan ručak i prigodno druženje prisjetili slavne crikveničke ribarske tradicije i povijesti



DRAMALJ  Članovi ribarskih društava s područja grada Crikvenice danas su proslavili Štovnu nedjelju, poseban dan u crikveničkoj ribarskoj povijesti. Poprište svečanosti bio je restoran Faro u Dramlju, gdje su se okupljeni uz ugodan ručak i prigodno druženje prisjetili slavne crikveničke ribarske tradicije i povijesti.


Snimila Ana Križanec


Štovna nedjelja predstavlja tradicionalni običaj koji seže u prošlost, gdje je ribolov mrežom potegačom bio rezerviran za ribarske družine, poznate kao kumpanije, sastavljene od 8 do 10 ribara. Bez formalnih ugovora, dogovori su se ostvarivali usmeno na dan Štovne nedjelje, predzadnje nedjelje mesopusta. Tada bi vlasnici tunera, brodova ili ribarskih alata počastili hranom i pićem ribare koji su odabrali loviti s njima u nadolazećoj sezoni. Ovaj zanimljiv običaj dobio je naziv po poštovanju i čašćenju ribara, čime se njegovala tradicija i zajedništvo.


Snimila Ana Križanec


Mjesto proslave, restoran Faro, također nosi određenu simboliku jer je neposredno pored restorana 1940. godine izgrađena moderna tvornica ribljih prerađevina. Unatoč izazovima Drugog svjetskog rata, tvornica je proizvodila konzerve, mariniranu i soljenu ribu te riblje brašno sve do 1953. godine. Lokacija sama nosi dio bogate ribarske povijesti, čineći proslavu Štovne nedjelje još posebnijom i povezanijom s tradicijom ribarstva na ovim našim prostorima.




Okupljanje je inicirala Županijska lučka uprava Crikvenica na čelu s ravnateljem Marijom Kružićem koji je zahvalio članovima ribarskih društava na dolasku, ujedno i korisnicima vezova u lukama ŽLUC-a. Kružić je podsjetio na lanjske uspješno realizirane projekte uvala Podvorska i Slana, ali i istaknuo da bi nakon ove sezone trebala krenuti rekonstrukcija luke Crnog mula. Dodao je da ŽLUC ove godine prijavljuje i projekt dogradnje luke Omorika na europske fondove, čime bi trebalo nastati novih stotinjak vezova, kao i da je ŽLUC inicirao izmjenu prostornog plana za projekt dogradnje luke Pazdehova te samostalno projektirao lukobran i obalni zid.