CRIKVENICA – Studija utjecaja na okoliš autoceste A7 Rupa – Rijeka – Žuta Lokva, točnije dionice Križišće – Selce, izložena je u prostoru crikveničke Gradske vijećnice.

Studiju je predstavila članica stručnog tima izrađivača studije, koji čine poduzeća Rijekaprojekt, IGH, Mjesto pod suncem.

Javnom izlaganju nazočili su gradonačelnik Crikvenice Damir Rukavina, njegova zamjenica Ivona Matošić Gašparović, predsjednica Gradskog vijeća Crikvenice Vesna Car Samsa i brojni drugi građani.

Gradonačelnik Rukavina istaknuo je da se radi o »cesti koja život znači« u smislu rasterećenja prometa, napose za vrijeme turističke sezone.

– Izgradnjom ove dionice Crikvenica će imati samo koristi. Bilo u smislu bolje povezanosti i komunikacije s unutrašnjosti i okolnim gradovima, bilo u smislu unapređenja turističke infrastrukture. Gosti će na još sigurniji i brži način stizati do Crikvenice, koja se kao turistička destinacija svake godine sve više razvija i napreduje. Donedavno smo mislili da je izgradnja ove dionice san koji se neće ostvariti, ali siguran sam da ćemo se ubrzo moći njome voziti, pogotovo zato što su, kako je to najavio ministar Oleg Butković, sredstva za njezinu izgradnju već osigurana – rekao je Rukavina.

Vatrogasna postrojba

Studijom utjecaja na okoliš je obuhvaćena neizgrađena dionica autoceste A7 od Križišća do Selca u duljini od 17,5 kilometara, a koja će se u konačnici protezati sve do Žute Lokve. Kako se moglo čuti na javnom izlaganju, izgradnjom autoceste od Rijeke do Žute Lokve putovanje od Rijeke do Splita trebalo bi se skratiti za 60 kilometara, a najbitnije je to da će se njezinom izgradnjom rasteretiti promet kroz naseljena područja uz Jadransku magistralu, smanjiti buka, zagađenja, zastoj u prometu, ali i povećati sveukupna sigurnost prometa na postojećoj cestovnoj mreži.

Dionica od Križišća do Selca započinje čvorom Križišće, nastavlja se na čvor Jadranovo, u sklopu kojeg je planirana spojna cesta dužine 2,2 km s rotorom, ali i vatrogasna postrojba.

Kako je pojašnjeno na javnom izlaganju, analizama je utvrđeno da je budući tunel Križišće previše udaljen od JVP-a Crikvenica, stoga bi se na spojnoj cesti u sklopu čvora Jadranovo trebala stacionirati vatrogasna služba koja će nadzirati tunel i samo područje autoceste.

U samoj Studiji se spominje da bi Vatrogasnu postaju Jadranovo trebalo opremiti jednim kombiniranim vatrogasnim vozilom i jednim malim tehničkim vatrogasnim vozilom i opremom. Za stacioniranje vatrogasne postrojbe potrebno je izgraditi zasebnu građevinu s dva garažna mjesta za vatrogasna vozila. Pored garaže su planirane i dodatne prostorije za boravak petorice vatrogasaca u smjeni, s kuhinjom i sanitarnim čvorom te dnevnim boravkom s garderobom.

PUO Klanfari

Na dionici Križišće – Selce gradit će se i prateći uslužni objekt PUO Klanfari s restoranom, benzinskom postajom, pratećim parkiralištem za osobna i teretna vozila te odmorištem s WC-om. PUO Klanfari bit će jednostan, nalazit će se na morskoj stani, a pristup objektu bit će omogućen iz oba smjera.

Na javnom izlaganju rečeno je i da je izgradnja trase Križišće – Selce vrlo zahtjevna zbog karakteristika terena.

– Jednu najskuplju cestu smo riješili, a sad dolazi druga najskuplja – rekla je članica stručnog tima izrađivača studije, misleći pritom na državnu cestu D403 koja povezuje zapadni dio riječke luke i Zagrebačku obalu s prometnim čvorom Škurinje.

Na dionici od Križišća do Selca planira se izgraditi tri vijadukta, jedan most i pet tunela, što čini ukupnu duljinu od 6.820 metara, odnosno čak 38,9 posto cijele trase. Najdulji tuneli bit će tunel Križišće i tunel Crikvenica 3, a bit će duljine oko 2 kilometara.

Do kraja godine trebao bi se raspisati natječaj za izvođače poddionica Križišće – Jadranovo (5,2 kilometra) i Jadranovo – Selce (12,3 kilometara).