GRIŽANE – Bivši i sadašnji, veliki i mali, stari i mladi članovi Centralne glazbe Grižane i njihovi prijatelji okupili su se ovog tjedna u griškom Domu kulture kako bi obilježili 45. godišnjicu osnutka Centralne glazbe Grižane. Kako je pojasnio predsjednik Udruge za očuvanje narodnih običaja i kulturne baštine »Juraj Julije Klović« Grižane-Belgrad, Dean Barac, cilj okupljanja bio je prisjetiti se svih godina djelovanja griške glazbe uz prigodnu izložbu fotografija, organizirati ugodno i opušteno druženje članova Centralne glazbe, ali jednako tako pokazati i dokazati da se polak običaja i navade stare »ne smidu zatrt«, da je bolje da umre selo nego običaji, jer su oni ono najvrednije, najposebnije i najljepše što pojedinu zajednicu oblikuje i drži živom.

Čak 172 osobe

– Centralna glazba Grižane osnovana je 1978., kada su Grižanci odlučili sve pojedinačne glazbe iz raznih sela diljem griško-belgradskog kraja okupiti i objediniti u jednu jedinstvenu glazbu, ka će poć’ po svimi kućami, obaći sva mesta i sela va našemu kraju. Uspjeli smo izdržati 45 let, a nadam se da ćemo uspjeti još barem toliko, rekao je Barac, nakon čega je tajnik Udruge Daniel Blažičević pročitao imena sveukupno 172 osobe koji su kroz godine sudjelovali u oblikovanju i djelovanju Centralne glazbe Grižane.

Blažičević se prisjetio i onih koji više nisu među nama, a kojima su prisutni odali počast minutom šutnje.

– Jako mi je drago vidjeti ovako puno ljudi u griškome Domu kulture. Nije bilo lako sve okupiti na jednome mjestu. Među nama su danas najstariji članovi, ali i njihovi unuci. Sve to daje nam pravo reći da naša glazba zaista vrijedi, da bi i dalje trebala postojati, a nadam se da se taj običaj neće zatrt’ ni u budućnosti, rekao je Blažičević te pozvao sve prisutne da u nedjelju 29. siječnja posjete Crikvenicu i ondje predstave svoj kraj u najboljem svjetlu.

Dean Barac, Mate Pilaš, Dario Crnić i Daniel Blažičević / Snimila Ana KRIŽANEC

Među okupljenima je bio i najstariji član Centralne glazbe Grižane Mate Pilaš, kojeg Grižanci od milja zovu Mata Mali, iako je Mate Pilaš u doslovnom i prenesenom značenju itekako velik čovjek. Mate Pilaš rođen je 1948. godine, a kako nam je u kratkom, ali ugodnom razgovoru otkrio, prije nego je postao članom Centralne glazbe Grižane, dugo godina bio je i član belgradske grupe Gemišt. Kako kaže, »sviral je sve ča bi uhvatil«, a najviše veliki bubanj.

U griškom domu kulture bio je prisutan i Dario Crnić, čovjek s najviše »staža« u griškoj Centralnoj glazbi. Crnić je član Centralne glazbe Grižane dugih i neprekinutih 30 godina.

Povijest griške Glazbe predstavljena je i prigodnom izložbom fotografija / Snimila: Ana Križanec

Korijeni griških krabunosa

O povijesti maškara u griško-belgradskom kraju govorio je Stjepan Stipica Juričić, griški kroničar i »hodajuća enciklopedija« povijesti, kulutre i brojnih drugih tema i područja vezanih za širi vinodolski kraj. Juričić je ispričao da maškare svoje korijene vuku još iz doba starog Rima, iz fešti kao što su bile upekarije i saturnalije. Iz upekarija su proizašli zvončari, a zanimljivo je i da su Grižane imale svoje zvončare. Najpoznatiji su bili Bašunjanski zvončari, koji su, za razliku od Halubajskih zvončara, nosili »crne gaće«. Kako kaže Stipica Juričić, mnogi običaji griških krabunosa slični su rimskima, naročito onima koji se vežu uz fešte u čast boga Saturna.

– Kada bi u rimskim naseljima završila poljoprivredna godina, onda bi se muškarci »okrabuljali«, napravili čovika od slame i važgali ga. Pravilo je bilo: ča grđi, to lipši. Od tu korijene vuku i naše krabulje, rekao je Juričić.

Juričić je ispričao i da je u Blaškovićima davne 1866. godine osnovana prva glazba griško-belgradskog kraja. Osnovao ju je komandant Gašpar Kalinić, a 60-ih godina prošlog stoljeća postojale su glazbe u gotovo svim selima. Poznate su bile one u naseljima Antun, Baretići, Kostelj, Marušići…