Pješčana galerija

Naj-skulptura u pijesku je “gusjenica iz Zemlje čudesa” Petra Popijača

Hrvoje Hodak

Popijačeva »Gusjenica« iz ptičje perspektive

Popijačeva »Gusjenica« iz ptičje perspektive

Drugo mjesto osvojila je skulptura »Crvena kraljica« koju su izradile Medarda Pack i Valerija Jakuš, a trećeplasirana je skulptura »Zec« skulptorica Marine Vrbljanin i Jelene Mavrić



Na Rajskoj plaži u Loparu svečanošću proglašenja najbolje ocijenjenih skulptura i fotografija završen je 10. jubilarni Festival skulpture u pijesku, koji je još jednom, izazvavši golemu medijsku pozornost, na najbolji mogući način svekolikoj javnosti dočarao istinsku ljepotu Lopara i otoka Raba kao poželjne ljetne turističke destinacije ispunjene atraktivnim sadržajima.


Glavni akteri ovog festivala su skulptori, redom mladi renomirani umjetnici koji su pod suncem Lopara, četiri dana neumorno oblikovali tematski zadane forme koristeći samo pijesak i vodu, dakle bez pomoći ikakvih umjetnih primjesa i stabilizatora.


Njihova imena su: Jelena Kašić, Sanjin Vinković, Jelena Mavrić, Martina Vrbljanin, Georgette Yvette Ponte, Nina Lekić, Roberta Mikelić, Antea Biskupović, Medarda Pack, Valerija Jakuš i Petar Popijač.


Tragom Carrollove Alise




Tematsku potku Festivala unaprijed određuju sami skulptori u dogovoru s umjetničkom voditeljicom festivala, Paulom Banić, no uvijek se pazi da teme budu zanimljive i atraktivne.


Tema ovogodišnjeg jubilarnog Festivala bili su živopisni likovi iz Carrollove »Alise u Zemlji čudesa«, a nakon pomnog razgledavanja dovršenih radova žiri je donio konačan sud.


Skulptura »Zec« skulptorica Marine Vrbljanin i Jelene Mavrić / Foto Petar Lupić

Skulptura »Zec« skulptorica Marine Vrbljanin i Jelene Mavrić / Foto Petar Lupić


Treće mjesto u konkurenciji za najbolju skulpturu osvojila je skulptura »Zec« skulptorica Marine Vrbljanin i Jelene Mavrić, drugo mjesto osvojila je »Crvena kraljica« koju su izradile Medarda Pack i Valerija Jakuš, a pobjednička skulptura je »Gusjenica« autora Petra Popijača, mladog doktoranda poslijediplomskog studija kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu kojemu ovo nije bilo prvo sudjelovanje na Festivalu skulpture u pijesku.


Specifičan pijesak


– Tu sam već, čini mi se, peti puta, drago mi je dati svoj doprinos, podijeliti iskustva sa svojim kolegama i zajednički stvarati, Loparski pijesak je kao medij specifičan i treba mu prilagoditi metodu rada, teško je primjerice dobiti kontra kosine dok se gradi forma, ali ako ga se intenzivno namače moguće je iz njega oblikovati željenu formu.


Detalje raslinja i šume u kojoj boravi moja »gusjenica iz Zemlje čudesa« osmislio sam naknadno i premda nisu bili predviđeni u skici savršeno su sjeli u kompoziciju. Naravno da sam izuzetno sretan što je žiri baš moju skulpturu proglasio pobjedničkom ove godine«, kazao nam je Popijač.


"Crvena kraljica" koju su izradile Medarda Pack i Valerija Jakuš

“Crvena kraljica” koju su izradile Medarda Pack i Valerija Jakuš


Medalje najboljima uručio je načelnik Općine Lopar Zdenko Jakuc, a direktor Ureda TZO Lopar, Marin Mušćo na kraju se posebno zahvalio jednom od idejnih začetnika ovoga Festivala prof. Zlatku Kauzlariću Ataču i umjetničkoj voditeljici Pauli Banić, kao i svim sudionicima jubilarnog 10. festivala skulpture u pijesku.


Sreća u pijesku


Nije slučajno da u programu Festivala posebno mjesto zauzima natječaj za najbolju fotografiju na temu loparskog pijeska u kojem se mogu okušati i posjetitelji i fotografi amateri, jer upravo oni ovu jedinstvenu izložbu golemih pješčanih skulptura osuđenih na nestajanje, čine trajnom i vidljivom čitavom svijetu.


A u konkurenciji za najbolju fotografiju ove je godine pobijedila ona autora Dražena Kaspreka, neslužbeno nazvana »Sreća u pijesku«, dok se na drugom mjestu našla fotografija Marije Kordić.


Park skulptura


Zanimljivo je istaknuti i to da će ova manifestacija, pokrenuta prije 10 godina na inicijativu Turističke zajednice Općine Lopar i Centra za kulturu Lopar u suradnji s akademskim slikarom Zlatkom Kauzlarićem Atačem i Akademijom likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, povodom jubilarne obljetnice, po prvi put dobiti i trajno obilježje u vidu replike pobjedničke skulpture u javnom prostoru s intencijom da taj prostor s vremenom postane »park skulptura«.