SNIMIO : SERGEJ DRECHSLER
Najveći udio u turističkom prometu naše županije s 36 posto bilježi otok Krk, slijede cresko-lošinjski otoci s 19 posto, crikveničko-vinodolska rivijera sa sedamnaest posto, otok Rab s 12 posto, opatijska rivijera s jedanaest posto, riječko područje sa šest posto te Gorski kotar s jedan posto.
RIJEKA – U prvih sedam mjeseci ove godine Turistička zajednica Kvarnera bilježi 1,7 milijuna dolazaka i 9,5 milijuna noćenja turista, čime smo premašili rekordnu 2019. godinu. Veseli veliki postotak realizacije u objektima kvalitetnog smještaja, što pokazuje opravdanost ulaganja. Tu je i dobra priča Gorskog kotara koji s 14 posto povećanja turističkog prometa bilježi najveći porast u turizmu u Primorsko-goranskoj županiji, kazao je na konferenciji za novinare župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina, osvrčući se na turističke rezultate Kvarnera u razdoblju od siječnja do srpnja ove godine.
Direktorica Turističke zajednice Kvarnera Irena Peršić Živadinov istaknula je kako su dostignuti turistički rezultati iz rekordne 2019. godine u svim kategorijama smještaja, komercijalnim i nemokercijalnim, osim vikendaša koji bilježe pad.
– Što se tiče subregija, najveći udio u turističkom prometu naše županije s 36 posto bilježi otok Krk, slijede cresko-lošinjski otoci s 19 posto, crikveničko-vinodolska rivijera sa sedamnaest posto, otok Rab s 12 posto, opatijska rivijera s jedanaest posto, riječko područje sa šest posto te Gorski kotar s jedan posto. Posebno treba ovdje istaknuti Gorski kotar, koji je zadržao udio od jedan posto, iako je znatno rastao turistički promet na priobalju i otocima, a rasli su i smještajni kapaciteti na obali. Rezultat je to dobre suradnje i ujedinjenja turističkih zajednica Gorskog kotara, ali i ulaganja više od dva milijuna kuna u marketing tog područja.
| Sućut obitelji poginulog vatrogasca Župan Komadina konferenciju za novinare započeo je izrazima sućuti obitelji i kolegama 42-godišnjeg vatrogasca Gorana Komlenca, pripadnika DVD-a Orašac, koji je poginuo u ponedjeljak u akciji gašenja požara iznad Orašca. Komadina je kazao kako i ovaj tragični slučaj pokazuje opasnosti posla kojim se bave vatrogasci. – Što se tiče požarne sezone u našoj županiji, suša predstavlja veliki rizik, ali možemo reći kako su naši vatrogasci dobro pripremljeni. Veoma je važan sustav osmatranja, kako stacionarni koji obavljaju Hrvatske šume, tako i zračni koji nadziru Krila Kvarnera. Očekivano, u riziku nam je najviše priobalje, zatim otoci, pa Gorski kotar, ali svi zajedno trebamo biti na oprezu, kazao je Komadina. |
Međutim, potrebno je da ta podrška dolazi i iz Gorskog kotara, u smislu pridržavanja planova razvoja toga područja, istaknula je Peršić Živadinov. Dodala je kako prema vrstama smještaja najveći turistički promet s udjelom od 44 posto bilježe objekti u domaćinstvu, slijede kampovi s 22 posto, hoteli s 18 posto, odmarališta s dva posto te nekomercijalni smještaj s 14 posto udjela. Dok na cresko-lošinjskim otocima s 43 posto udjela noćenja prednjače kampovi, koji visoki udio bilježe i na otoku Krku (27 posto), a na opatijskoj rivijeri hoteli (49 posto), u svim ostalim subregijama prednjače objekti u domaćinstvu, odnosno turisti preferiraju takve kategorije smještaja.
– Dobro su popunjeni objekti visoke kategorije, s pet zvjezdica, što pokazuje da smo opravdano ulagali. Oni u prvih sedam mjeseci ove godine bilježe povećanje turističkog prometa za 28 posto u odnosu na 2019. godinu, dok je u drugim kategorijama smještaja u odnosu na 2019. godinu manjak prometa za pet posto. Ovdje opet treba istaknuti Gorski kotar, koji je među prva četiri u županiji prema kategoriji smještaja, u kojem ima kuća za odmor koje su popunjene i 200 dana. Važno je spomenuti i kako raste i vanpansionska potrošnja, rekla je Peršić Živadinov.
Top tržište prema noćenjima od siječnja do srpnja ove godine u Primorsko-goranskoj županiji je njemačko, s povećanjem od četiri posto u odnosu na 2019. godinu. Povećanja u odnosu na rekordnu 2019. godinu bilježe i Češka, Slovačka, Poljska i Mađarska, dok, za prvih sedam mjeseci ove godine, najveći manjak bilježi Italija, s 24 posto manje noćenja u odnosu na isto razdoblje 2019. godine i domaći gosti s manjkom od petnaest posto, istaknula je Peršić Živadinov.
Govoreći o smještajnim kapacitetima, odnosno njihovom broju u posljednje tri godine, Peršić Živadinov rekla je kako smo 31. srpnja 2019. godine imali 222.500, a na isti dan ove godine 221.500 kreveta, odnosno tisuću ili jedan posto kreveta manje. Većina odjava, 5.800 kreveta, odnosi se na objekte prve, druge i treće kategorije, dok objekti viših kategorija, s četiri i pet zvjezdica, bilježe povećanje za novih 3,5 tisuća kreveta, što pokazuje kako je korona utjecala na objekte niže kategorije.
