Za jačanje vidljivosti žena u lokalnim i nacionalnim programima plave ekonomije / Foto: Općina M. Draga
Partneri Općini Mošćenička Draga su udruge iz Cipra, Grčke, Italije, Malte i Portugala. Projekt ima za cilj ojačati ulogu žena u različitim zajednicama, dajući glas i život ženskim biografijama koje su ostale u sjeni
povezane vijesti
Riccardo Staraj, načelnik Općine Mošćenička Draga i Zoran Soldatić, viši savjetnik u toj općini, objasnili su detalje zanimljivog projekta Empower Women u kojemu sudjeluju, a kojemu je cilj utjecati na postizanje ravnopravnosti između žena i muškaraca…
Mošćenička Draga je ugostila međunarodni susret projekta Empower Women, te je dala doprinos jačanju svijesti o nejednakosti žena na radnom mjestu i zagovaranju boljih i pravednijih uvjeta rada fokusirajući se na teme plave ekonomije i rodne ravnopravnosti. O kakvom je projektu riječ, tko ga financira i koje su zemlje u njega uključene?
– Empower Women je projekt koji financira Europska komisija kroz program CERV-2023-CITIZENS-TOWN-NT. Projekt ima za cilj odgovoriti na stalne izazove pri postizanju ravnopravnosti spolova u Europi, posebno na mjestima odlučivanja u politici i gospodarstvu. Partneri su općine i udruge iz Cipra, Grčke, Italije, Malte i Portugala…
Ovaj projekt ima 4 stupa:
1. Žene i posao. Projekt ima za cilj ojačati ulogu žena u različitim zajednicama, dajući glas i život ženskim biografijama koje su ostale u sjeni.
Cilj projekta je pokrenuti javno promišljanje o važnosti uloge žena i rodnih pitanja u radnom okruženju (primjer: integracija migrantica). Prikupljat će se lokalna svjedočanstva, a najbolje prakse će se proučavati, formalizirati i dijeliti unutar mreže općina.
2. Jezik. Projekt će se usredotočiti na važnost jezika i razviti niz akcija i programa osposobljavanja usmjerenih na studente, javne zaposlenike i ljude u zajednici za promicanje dostojanstva i društvene jednakosti žena i muškaraca te razbijanje rodnih stereotipa.
3. Obrazovanje. Projekt ima za cilj provedbu niza edukativnih akcija i akcija podizanja svijesti učenika, nastavnika i roditelja o pitanjima prava, jednakog osobnog i društvenog dostojanstva žena i muškaraca te prevladavanja rodnih stereotipa u svrhu prevencije i suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja.
Planirane su inicijative za obuku za osoblje lokalnih vlasti kako bi razumjeli kako primijeniti smjernice EU-a o rodnoj analizi na lokalnoj razini.
4. Komunikacija. Projekt će organizirati javne događaje (Femm Fest, okrugle stolove), koji će predstaviti doprinose žena iz različitih kulturnih sredina lokalnoj zajednici.

Zanimljiva izložba / Foto: Studio Partum
Prostor za suživot
Kroz niz aktivnosti, izložbi, međunarodnih susreta, radionica i javnih rasprava, projekt nastoji osvijestiti društvene prepreke s kojima se žene susreću, ali i predstaviti pozitivne primjere ženske snage, inovativnosti i doprinosa razvoju održivih zajednica.
Cilj susreta bio je razmijeniti iskustva i primjere dobre prakse vezane uz žensko zapošljavanje i ravnopravnost spolova u različitim socio-ekonomskim kontekstima…
– Službenici Općine Mošćenička Draga su u dvije godine koliko traje projekt sudjelovali u radionicama i susretima s ostalim projektnim partnerima te stekli iskustva vezana ne samo za rodnu ravnopravnost već i za to kako se odnositi sa svim marginaliziranim skupinama našeg društva i kako pripremiti prostor za suživot…
Svi novi projekti Općine Mošćenička Draga sada u sebi sadrže i socijalni dio koji se vidi kroz prizmu ravnopravnosti i pristupačnosti svim skupinama društva.
Također, na draškoj rivi je predstavljena lokalna izložba »U prvom planu:žene i plava ekonomija«, te zajednička međunarodna fotografska izložba Women at work – Žene na poslu? Molimo da nam ih detaljnije predstavite…
– Izložba »U prvom planu – Žene i plava ekonomija« predstavlja središnji kulturni i edukativni doprinos projekta. Koncipirala ju je dr. sc. Tamara Nikolić Đerić, a fotografije i dizajn potpisuje Tea Štokovac. Izložba tematizira žene koje žive i rade s morem, ribarice, barkajolke, turističke vodičice, prodavačice ribe i vlasnice tradicijskih brodova, prikazujući ih kao ključne, ali često nevidljive akterice plave ekonomije. Bilo je to kroz portrete i intervjue s četiri žene s Kvarnera, Marinom Blaženić, Ivanom Blaženić, Lilianom Stipanić i Edit Zadković…
Izložba istražuje motivacije, izazove i rodne stereotipe u pomorskim zanimanjima. Svaka priča donosi slojevitu sliku o nasljeđu, tradiciji i osobnoj borbi za vidljivost: Marina, ribarica i prodavačica ribe, govori o obiteljskoj tradiciji ribarstva i o predrasudama s kojima se žene suočavaju u tom fizički zahtjevnom poslu, Ivana, mlada interpretatorica pomorske baštine i prodavačica na ribarnici, predstavlja novu generaciju žena koje ljubav prema moru pretvaraju u poziv i oblik identiteta, Liliana, vlasnica turističke agencije i povijesne bracere Tornado Blue, spaja tradiciju brodogradnje i suvremeni održivi turizam, dok Edit, interpretatorica na gajeti Madonnina, simbolizira samostalnost i samopouzdanje nove generacije žena u pomorstvu i turizmu. Izložba je otvorena 11. srpnja u sklopu 17. regate Mala barka – Štorija od mora na draškoj rivi, a postavljena je i kao dio međunarodne izložbe Women at Work – Žene na poslu.
Žene na poslu
Izložba Women at Work – Žene na poslu, koja vizualno povezuje osobne i univerzalne priče žena iz partnerskih zemalja otvorena je u Galeriji La Cisterna 10. rujna te je sadržavala po jednu fotografiju s izložbi koje su organizirali europski partneri na projektu. Izložba istražuje isprepletenost roda, društvenih normi, invaliditeta i porijekla te potiče javnu raspravu o ravnoteži između profesionalnog i privatnog života. Time se direktno doprinosi provedbi Strategije za ravnopravnost spolova Vijeća Europe (2024. – 2029.).
Na koji su način evaluirani učinci izložbe na temu »Žene na poslu« i što su pokazali odgovori na upitnik koji je proveo Kulturbüro? Percipiraju li se određena zanimanja i funkcije i dalje kao »muška« ili »ženska«?
– Za evaluaciju učinaka izložbe, kako u Mošćeničkoj Dragi tako i kod ostalih partnera, Kulturbüro je pripremio metodologiju, odnosno upitnik koji se sastojao od 8 pitanja.
Na pitanje vjeruju li da žene i muškarci imaju jednake mogućnosti za profesionalni razvoj i vodeće pozicije:
44 % ispitanika smatra da jednakost još nije postignuta,
37 % da postoji djelomična jednakost,
dok 19 % vjeruje da su mogućnosti doista jednake.
Ovi rezultati ukazuju na kritičnu, ali osviještenu percepciju publike jer većina posjetitelja prepoznaje postojeće razlike u pristupu resursima, položajima i moći odlučivanja. Čak 70 % ispitanika smatra da se određena zanimanja i funkcije i dalje percipiraju kao »muška« ili »ženska«, što potvrđuje ukorijenjenost stereotipa u lokalnim i profesionalnim sredinama.
Središnji događaj bio je okrugli stol »Plava ekonomija kroz rodno-osjetljivu i intersekcionalnu perspektivu«…
– Središnji događaj susreta bio je okrugli stol održan 11. rujna pod moderacijom dr. Tamare Nikolić Đerić. Cilj rasprave bio je istaknuti ulogu žena u plavoj ekonomiji – sektoru koji obuhvaća ribarstvo, pomorstvo, akvakulturu i turizam – te ukazati na strukturne nejednakosti i prepreke koje usporavaju rodnu ravnopravnost.

S okruglog stola na temu “Žene u plavoj ekonomiji”
Višestruke uloge
Panel su činile: Ivana Blaženić, prodavačica i interpretatorica baštine (obrt Mramorka), Andreja Ana Lopac, lučka kapetanica Luke LNG terminala, Brigita Miloš, Centar za ženske studije, Filozofski fakultet Rijeka, Petra Počanić, viša savjetnica za održivost (Spring+Shift), predstavila istraživanje WWF Adria »Žene u ribarstvu – nevidljiva snaga« i Liliana Stipanić, vlasnica turističke agencije Riviera Secrets i bracere Tornado Blue. Događaju je prisustvovala i pravobraniteljica za rodnu ravnopravnost, gospođa Višnja Ljubičić koja je održala pozdravni govor, istaknuvši da je plava ekonomija ključna za ekonomski razvoj, zaštitu okoliša i društvenu koheziju, ali da u Hrvatskoj žene i dalje rijetko sudjeluju u procesima odlučivanja. Naglasila je kako žene u većem postotku završavaju visoko obrazovanje, ali rjeđe dolaze na upravljačke funkcije, što se posebno vidi u sektorima ribarstva, pomorstva i turizma. Upozorila je i na nevidljivost žena u ruralnim i otočnim zajednicama, gdje su često opterećene višestrukim ulogama – između obiteljskog i javnog života.
Posebno je istaknula problem socijalne isključenosti starijih žena: među vlasnicima OPG-ova, kojih je u Hrvatskoj tek 29%, gotovo polovica su žene starije od 65 godina.
Zaključno je pozvala na integriranje rodne i intersekcijske analize u obrazovne i razvojne programe, promicanje ženskog liderstva u morskim znanostima i inovacijama, osiguravanje jednakog pristupa fondovima, politikama i tržištima rada, te stalno praćenje učinaka i odgovornosti institucija. Tijekom 90-minutne rasprave panelistice su podijelile osobna iskustva, rezultate istraživanja WWF-a o ženama u ribarstvu i prijedloge za promjenu politika, povezujući ekonomske i obrazovne perspektive.
Publika je aktivno sudjelovala u otvorenoj diskusiji, čime je događanje poprimilo interaktivni karakter i rezultiralo prijedlozima za jačanje vidljivosti žena u lokalnim i nacionalnim programima plave ekonomije.
Doprinos razvitku društva– Projekt je započeo 1. veljače 2024. godine te se tijekom ove dvije godine organiziralo nekoliko radionica u Mošćeničkoj Dragi, a i službenici Općine Mošćenička Draga aktivno su sudjelovali u radnim paketima ostalih partnera. Ovim projektom stvorila se lokalna mreža dionika koji su spremni dalje surađivati na ovakvim i sličnim projektima koji će pridonijeti civilnom razvoju našeg društva. Prisustvom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova mala Mošćenička Draga stavljena je na hrvatsku, a i europsku, kartu općina koja svojim djelovanjem doprinosi ravnopravnosti spolova koje rezultira boljem i ljepšem suživotu svih nas – zaključili su Staraj i Soldatić. |
ŽENE I PLAVA EKONOMIJA
Izložba »U prvom planu – Žene i plava ekonomija« predstavlja središnji kulturni i edukativni doprinos projekta. Koncipirala ju je dr. sc. Tamara Nikolić Đerić, a fotografije i dizajn potpisuje Tea Štokovac
4
stupa ima projekt – žene i posao, jezik, obrazovanje i komunikacija