RONJGI – Izložbom radova keramičarske radionice završena je ovogodišnja deseta međunarodna kreativna manifestacija “Glagoljica iskazana glinom”. Nije potrebno posebno naglašavati značenje tog pisma namijenjenog Slavenima, a posebno nama Hrvatima koji su izvornu oblu glagoljicu prilagodili u svoju uglatu.

Ove godine šestero umjetnika: Lea Maravić, Sanja Benčić, Tamara Matetić, Ana Ščuka, Henry Marić i Boris Roce oblikovalo je, peklo i palilo različitim keramičarskim postupcima svoje umjetničko viđenje glagoljskih slova. Gledajući i ovogodišnje artefakte, a i one iz proteklih devet godina, uvijek je začuđujuća i estetska energija te azbuke.

Umjetnički direktor projekta, supervizor i čarobnjak zemlje i vatre, profesor likovnih umjetnosti, grafičar i keramičar Boris Roce vodi već deset radionica donoseći svoje svjetsko umjetničko iskustvo u naše male Ronjge. Izložbu su uveličale dvije mlade klaviristice: Monika i Laura iz Glazbenog odjela pri Osnovnoj školi “Milan Brozović” Kastav.

Može se slobodno reći da to pismo, glagoljica iz davnog devetog stoljeća i dalje živi u znanstvenom i umjetničkom svijetu, iznova nas podsjećajući da stvaralaštvo, umjetnički izričaj i pozitivna energija ne poznaju nikakve podjele. Štoviše, poticaj su za uvijek nova umjetnička viđenja.

Mnogobrojne posjetitelje izložbe pozdravili su ravnatelj Ustanove “Ivan Matetić Ronjgov” Darko Čargonja te zamjenik načelnice Općine Viškovo Denis Mladenić, a stručni osvrt na izložbu dala je povjesničarka umjetnosti, mr. sc. Jasna Rodin, koja je ujedno i otvorila izložbu.

Općina Viškovo odavno se profilirala na lokalnom, zavičajnom, ali i na nacionalnom planu bogatstvom svoje nematerijalne i materijalne kulture. Halubajski zvončari stoljećima su nositelji zavičajnoga identiteta, a vrsni Halubjani – Ivan Matetić Ronjgov, kompozitor, melograf, istraživač istarske, primorske, bodulske glazbene baštine, Ivan Jardas – autor kastavske enciklopedije “Kastavština” na kastavskom čakavskom izričaju, ili našem domaćem zajiku, zadali su pravce svojim mlađim nasljednicima k daljnjem istraživanju zavičajne kulture u cjelini.

Ustanova “Ivan Matetić Ronjgov”, sa svojim znanstvenim aktivnostima i očuvanjem glazbenih, literarnih, likovnih vrijednosti što daleko nadilaze uske lokalne ili regionalne omeđenosti ključna je za sjevernojadransku kulturu u najširem smislu značenja. Nema straha niti da će propasti selo, a kamoli običaji!