RIJEKA – Medicinski fakultet u Rijeci jedina je visokoobrazovna ustanova u području zdravstvene profesije u Hrvatskoj i regiji koja na sustavan i sveobuhvatan način skrbi o profesionalnom usavršavanju svojih nastavnika te koja je individualni razvoj pretvorila u snažan institucionalan rast usmjeren inoviranju i osuvremenjivanju nastavnog procesa temeljenih na stvarnim potrebama. Voditeljica Centra za unaprjeđenje nastavničkih kompetencija i komunikacijskih vještina Medicinskog fakulteta u Rijeci te jedna od rijetkih stručnjakinja u Hrvatskoj i susjednim prostorima koja je profesionalno usmjerena u područje medicinske edukacije, odnosno metodologije nastavnog procesa u zdravstvenoj profesiji, izv. prof. dr. Nina Pereza, u sklopu Centra, od 2022. godine, sa svojim je suradnicima izgradila novi sustav obrazovanja medicinskih nastavnika te pokrenula modernizaciju i digitalnu transformaciju nastavnog procesa.

Nagrada Grada Rijeke

Riječ je o voditeljici tri programa cjeloživotnog obrazovanja za unapređenje nastavničkih kompetencija, predsjednici organizacijskog odbora nekoliko domaćih i međunarodnih stručnih i znanstvenih skupova, voditeljici tri znanstvena projekta te dobitnici devet nagrada za nastavnu izvrsnost, među kojima je i državna nagrada “Ivan Filipović”, a ove godine nagrađena je i nagradom Grada Rijeke za doprinos razvoju i promociji visokog obrazovanja u području medicinske izobrazbe.

Navodeći da se medicinska edukacija odnosi na područje visokog obrazovanja posvećenog edukaciji zdravstvenih djelatnika na svim razinama, kao i područje trajne medicinske izobrazbe, izv. prof. dr. Pereza kaže da se u svijetu sve češće koristi naziv healthcare professions education, kako bi se istaknula heterogenost usmjerenja zdravstvenih djelatnika, u čijoj je podlozi obrazovanja zajednička, vrlo autentična metodologija učenja i poučavanja.

Nina Pereza

– Važnost medicinske edukacije očituje se u činjenici da medicinskim nastavnicima obrazovanje i nastavni proces nisu predmetom teorijskog promišljanja o pedagoškim principima već praktično, konkretno i najmoćnije sredstvo kojim izravno osposobljavaju zdravstvene djelatnike za pružanje skrbi o onome najvrednijem – zdravlju pojedinaca i populacije, objašnjava izv. prof. dr. Pereza.

Dodajući da je Centar za unapređenje nastavničkih kompetencija zasebna ustrojstvena jedinica fakulteta osnovana 2017. godine zbog rastućih potreba za sustavnom podrškom za profesionalni razvoj nastavnika, kaže da za razliku od izobrazbe obrazovnih djelatnika u osnovnim i srednjim školama, u obrazovanju zdravstvenih djelatnika, osposobljavanje za ulogu nastavnika nije dio obveznih, a često niti izbornih kurikula.

Karika u napredovanju

– Posljedično, razvoj nastavničkih kompetencija ovisi o pojedinačnom, dobrovoljnom pohađanju tečajeva kroz cjeloživotno obrazovanje. Naš je Centar zapravo centar nastavne izvrsnosti, čiji je temeljni cilj pružati raznovrsne mogućnosti za stjecanje i razvoj nastavničkih kompetencija i savladavanje metodologije medicinske edukacije. Osim obrazovnih programa, bogata djelatnost uključuje organizaciju stručnih i znanstvenih skupova, provođenje znanstvenih istraživanja, obrazovnih projekata, izdavačku djelatnost i druge. Primjenom najviših standarda obrazovanja utemeljenog na dokazima, Centar pridonosi razvoju i prepoznatljivosti fakulteta, ali i našeg grada i županije, posebice stoga što je jedini takve vrste u državi i na širim prostorima, ističe voditeljica Centra.

Obrazovanje nastavnika, kaže, nije nimalo jednostavan zadatak, posebice uzimajući u obzir ustaljeno mišljenje da je stručnost zdravstvenog djelatnika u medicinskom području, primjerice liječnika na klinici ili znanstvenika na fakultetu, dovoljna da bude i uspješan nastavnik.

– Stoga je najveće postignuće Centra upravo suradnja koju imamo s nastavnicima, a koju ostvarujemo transparentnošću i pružanjem podrške. Centar trenutno broji 12 članova biranih na temelju strogih kriterija nastavne izvrsnosti i kontinuiranog usavršavanja. Nadalje, broj nastavnika koji završava naše obrazovne programe raste od 2023. godine s 24 na čak 116 u 2025., a raste i broj upisanih nastavnika izvan Rijeke. Također, Centar je važna karika u napredovanju na radno mjesto docent i izvanredni profesor jer, prema internom pravilniku, svaki docent mora imati položen obrazovni program Moderna i praktična medicinska edukacija, a izvanredni profesor provedeno ispitivanje kvalitete nastavnog rada kroz suradničku procjenu. Dosezi su posebice vidljivi i u unaprjeđenju nastave obrazovanih nastavnika te modernizaciji nastave na fakultetu, navodi izv. prof. dr. Pereza.

Pasivni način

Govoreći o izazovima u visokom obrazovanju budućih zdravstvenih djelatnika, kaže da ih je mnogo, poput uspostavljanja ravnoteže između uloga stručnjaka, znanstvenika i nastavnika ili zastarjele obrazovne infrastrukture, ali naglasak stavlja na dva koji su u izravnom djelokrugu rada Centra i to na primjeru studija medicine.

– S jedne strane, sadržaj kurikula studija medicine u Hrvatskoj nije obnavljan godinama, metode učenja i poučavanja slične su kao i u vrijeme kad sam ja studirala, a oblici nastave provode se u suprotnosti načinu na koji nove generacije studenata uče. Primjerice, broj sati predavanja na studiju medicine iznosi više od tisuću, a većina ih se provodi na tradicionalni, pasivni, kontaktni način. S druge strane, nedostaje spomenuta edukacija nastavnika koja bi ih upoznala s inovacijama te osnažila za sveobuhvatnu modernizaciju nastavnog procesa. Međutim, na Medicinskom fakultetu u Rijeci, nakon tri godine sustavnog obrazovanja nastavnika, stvorila se jezgra koja osobni razvoj pretvara u institucionalni rast uvođenjem inovacija u nastavu na pojedinim katedrama, kaže izv. prof. dr. Pereza.

Nove generacije studenata odrasle uz digitalnu tehnologiju uče drugačije od svojih nastavnika, stoga je riječki Medicinski fakultet pristupio uvođenju strukturiranog hibridnog obrazovanja kao standarda, kroz primjenu principa obrnute učionice, koji podrazumijeva pripremu studenata za nastavu kod kuće, uz smanjenje količine pasivnih predavanja i povećanje praktičnog rada. Navedeno se postiže izradom virtualnih kolegija i posebnih obrazovnih materijala, poput snimljenih predavanja, uz reformu načina provođenja praktičnog rada. U suradnji s Katedrom za internu medicinu i studentima medicine, pokrenut je i inovativni obrazovni projekt INTERMed, s ciljem virtualne standardizacije učenja i poučavanja temeljnih kliničkih vještina.

Treća svečana promocija modernih medicinskih edukatora

Modernu i praktičnu medicinsku edukaciju nedavno su zavšili: Maša Antonić, Ljerka Armano, Nina Bartolović, Nina Bašić Marković, Ana-Marija Budeš, Matej Bura, Anja Del Vechio, Aron Grubešić, Slavica Janković, Ana Terezija Jerbić Radetić, Denis Juraga, Franka Kovačević, Magdalena Kurbanović, Domagoj Kustić, Ana Lanča Bastiančić, Ana Lesac Brizić, Mihaela Marinović Glavić, Ivana Mihalek, Silvana Petretić Majnarić, Ana-Marija Prepelec, Laura Prtorić, Nives Radošević Quadranti, Suzana Sršen Medančić, Adelmo Šegota, Josip Šimić, Gordana Šimunković, Mark Tomaj, Dijana Tomić Linšak, Vedrana Tudor Špalj, Veda Marija Varnai, Ina Viduka, Alenka Višnić, Iva Vrsaljko, Damir Vučinić, Mirela Vučković, Ivan Vuksan, Tina Zavidić.

Praktičnu znanost za zdravstvenu profesiju završili su: Nina Bašić-Marković, Alemka Brnčić-Fischer, Dorotea Drašković, Maja Ješić, Branislava Popović, Tea Rosović, Ilarja Serini Šeremet, Ema Šlabek, Tina Zavidić. Komunikacijske vještine u medicinskoj edukaciji na engleskome jeziku završili su: Bojana Čulev, Ana Depope, Lucija Marcelić, Andrea Markovinović, Gordana Šimunković.

Osposobljavanje nastavnika za suradničku procjenu završili su: Božena Ćurko-Cofek, Janja Tarčuković.

Nastavnici i studenti u InterMed projektu: Filip Diklić Perin, Alojzije Lacković, Ana Lanča Bastiančić, Anđela Lukić, Davorka Lulić, Frano Marinelli, Domagoj Mičetić, Sandra Milić, Nina Poropat, Jure Šeremet, Milena Šestić Krneta, Marko Šustić, Marija Troskot Cuculić, Božidar Vujičić, Lea Cofek, Diego Demarin, Stjepan Goronja, Tino Hadžić, Matea Mamić, Ivana Peršić, Marta Šiljeg, Marin Talajić, Ivan Jakov Župan, Dragana Pauletić.

Kontinuitet stabilnosti i modernizacije

Izv. prof. dr. Nina Pereza budućnost obrazovanja na Medicinskom fakultetu vidi kao kontinuitet stabilnosti i modernizacije koje je pokrenuo upravo Centar kroz svoje projekte, ali i zajedništvo na koje potiče i na temelju kojeg je jedino bilo moguće ostvariti sve učinjene iskorake. Budućnost je u preobrazbi načina održavanja nastave, uz visoko strukturirano hibridno obrazovanje kao standard i obrazovanje nastavnika kao sustav potpore, ističe voditeljica Centra.