Marko Boras Mandić u drugom je mandatu izabran za predsjednika Županijske skupštine. Prije toga obnašao je dužnost zamjenika bivšeg župana Zlatka Komadine, a razgovaramo kako u ovom mandatu surađuje s novim županom Ivicom Lukanovićem i što očekuje od ovog saziva Županijske skupštine, kao i svoje stranke Unije Kvarnera koja je na proteklim lokalnim izborima zabilježila povijesni rezultat po osvojenom broju mandata.

– U ovom sazivu Županijske skupštine imamo zbilja jaki sastav vijećnika, skoro pola »postave« su gradonačelnici, načelnici i saborski zastupnici. To su sve redom osobe koje imaju jako puno iskustva, stečenih dugogodišnjim obnašanjem najviših javnih funkcija. Takav sastav daje Skupštini s pravom naziv regionalnog parlamenta. Osobno kao predsjednik očekujem od svih vijećnika da opravdaju povjerenje koje su im građani dali, da predlažu nove inicijative i da budu aktivni kroz cijeli mandat.

U politici 25 godina

Novoizabrani župan Ivica Lukanović na tom je mjestu zamijenio dugogodišnjeg župana Zlatka Komadinu čiji ste bili dožupan da biste se prije pretprošlih izbora s njim razišli i potom preuzeli predsjedanje Županijskom skupštinom. Lukanovićev prvi proračun ste podržali, kako ocjenjujete vašu suradnju?

– U županijskoj politici sam ravno 25 godina, u dva mandata sam bio dožupan dok mi je ovo sada drugi mandat na čelu Skupštine. U tih 25 godina sam često surađivao s kolegom Lukanovićem, još od vremena dok sam ja bio u Općinskom vijeću u Matuljima, a kolega Lukanović u Gradu Kastvu. Sada je prvi put da surađujemo unutar županije, kao župan i predsjednik skupštine. Vjerujem da nam je dugogodišnje poznanstvo pomoglo da ovaj mandat započnemo onako kako bi suradnja između skupštine i izvršne vlasti trebala funkcionirati, korektno, profesionalno i s obostranim poštovanjem.

Pitanje s prve sjednice bilo je ima li ovaj saziv Županijske skupštine većinu. Ima li?

– Koliko je meni poznato, nema. Ako mislimo na predizborne ili postizborne koalicije.

Konkretni pomaci

Sa sedam predstavnika u Skupštini, što je više nego duplo u odnosu na prošli saziv, Unija Kvarnera drži možda i najsnažniju polugu kad je riječ o podršci Ivici Lukanoviću. Nositelj liste Unije Kvarnera Nedjeljko Pinezić kazao je nakon izbora da ćete tražiti čvrste garancije izvršne vlasti za ispunjavanje vaših programa. Znači li to da ste ih dobili kad ste podržali proračun?

-Točnije, predizborna koalicija koju je sjajno vodio kolega Nedjeljko Pinezić ima devet vijećnika. Činjenica da su iz naše koalicije vijećnici Unije Kvarnera i HSU-a digli ruku za proračun ne znači odmah i suradnju sa SDP-om kroz cijeli mandat. Mi smo podržali proračun prvenstveno jer se radi o prvom proračunu novog župana, držimo da je to politički korektno.

Unija Kvarnera na ovim je izborima potvrdila status najjače regionalne stranke. Ne mislite da će vas SDP u takvoj suradnji učiniti manje vidljivim, kao što se to dogodilo, primjerice, s PGS-om?

– Gledajući samostalni nastup Unije Kvarnera diljem županije zasigurno možemo konstatirati da je rezultat sjajan, posebno u sredinama poput Kostrene, Cresa ili otoka Krka. Ipak ne bih Uniji Kvarnera davao »titulu« najjače regionalne stranke, kolege iz PGS-a imaju odlične rezultate u niz jedinica lokalne samouprave. Ako samo gledamo zastupljenost u Gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji, onda smo praktički podjednako zastupljeni. Vezano za suradnju s bilo kojom strankom, ne mislim da ona mora biti štetna ako se partneri poštuju i uvažavaju. Ali ponavljam, kao i u prethodnom pitanju, Unija Kvarnera nema postizbornu suradnju niti s jednom strankom izuzev suradnje sa strankama s kojima smo izašli na izbore, što ne znači da smo isključivi za razgovor. U protekle četri godine u Županijskoj skupštini smo korektno surađivali s Akcijom mladih, s nezavisnim vijećnicima s liste Ive Rinčić, ali i s kolegama iz HDZ-a i Mosta. Vjerujem da i u ovom mandatu možemo korektno surađivati sa svim strankama zastupljenim u skupštini. To je politika koju njegujemo u Uniji Kvarnera, uključivost i spremnost na razgovor.

Područja na kojima Unija Kvarnera inzistira, između ostalog su, Zračna luka Rijeka i županijske lučke uprave. Što očekujete u ovom mandatu po tim pitanjima?

– Područja kojima ćemo nastojati dati punu pažnju i značaj će biti područje socijale kroz brigu za stariju populaciju, područje sporta s naglaskom na stvaranje uvjeta da se što više mladih bavi sportom i područje turizma kroz očuvanje te bitne grane kvarnerskog gospodarstva. Zato nas posebno veseli da smo u novom proračunu mogli vidjeti konkretne pomake u tim resorima. Isto tako vjerujem da možemo naći dogovor u županijskim klupama i kad su u pitanju modernizacija i povećanje prometa Zračne luke Rijeka ili drugačije upravljanje županijskim lučkim upravama.

Slušati ljude

Unija Kvarnera često otvara pitanja ekologije, primjerice Ina u Urinju koja je ekološka prijetnja cijelom Kvarneru, a tu su i ribogojilišta protiv kojih se sve češće buni otočno stanovništvo. Što bi tu Županija trebala poduzeti?

– Treba slušati lokalno stanovništvo, pogotovo kad prekomjerna gospodarska aktivnost ugrožava osjetljivi ekosustav Kvarnera. Kod određenih pozicija ribogojilišta postoje zaključci gradova i općina na čijem području su planirana nova ribogojilišta, gdje držim da bi svakako županija trebala uvažiti stav lokalnih samouprava.

Proračunske investicije u ovom su trenutku, sudeći prema županijskom proračunu za ovu godinu, najviše usmjerene prema socijali, zdravstvu i školstvu, što je i očekivano s obzirom na djelokrug županije. No, u što bi još PGŽ trebao investirati?

– Više puta sam iznio mišljenje da županija nikad ne smije prihvatiti ulogu svojevrsnog protočnog bojlera transferirajući državna sredstva isključivo prema unaprijed određenim pozicijama, kako ste dobro primijetili prema školstvu, socijali i zdravstvu. Županija može i mora biti puno hrabrija, mora imati viziju, ideju i želju da doista vodi regionalnu politiku. Inače što će nam uopće županije? Zato je jako bitno da mijenjamo dosadašnje politike u županiji, u svim resorima. Mi možemo jako puno napraviti u gospodarstvu, u turizmu, u sportu, u prostornom planiranju, u kapitalnim projektima, u infrastrukturi i u nizu drugih područja. Uspješna županija može biti samo ona koja se usudi vjerovati da može biti najbolja i koja zna gdje želi biti za 10 ili za 20, 30 godina.

Velika prednost što imamo i novog župana
i novu riječku gradonačelnicu

Kakva je u ovom trenutku suradnja PGŽ-a s Gradom Rijekom, posebno ako se uzme u obzir da je SDP izgubio Rijeku na prošlim izborima?

– Grad Rijeka je pola županije. Nažalost, u prošlosti suradnja Rijeke i Primorsko-goranske županije nije bila na potrebnoj razini, iako je ista stranka imala vlast s obje strane Korza. Tako da ne vidim neki problem šta se vlast u Gradu Rijeci promijenila. Dapače, vidim veliku prednost da imamo i novog župana i novu gradonačelnicu. Novi ljudi, nove prilike, vjerujem da će gradonačelnica Rinčić i župan Lukanović puno bolje surađivati nego što su činili njihovi prethodnici. A tema je doista mnogo. I tu ne mislim samo na teme poput Kanala Ri. Mislim na mnogo ozbiljnije teme, od gospodarskog pozicioniranja naše regije, demografije, konkurentnosti, stanovanja, do tema poput stanja sporta u gradu ili upravljanja Zračnom lukom Rijeka. Kao predsjednik skupštine uvijek ću zagovarati suradnju, a siguran sam da će isto činiti i kolega Robert Kurelić s pozicije predsjednika Gradskog vijeća Rijeke.