Oko Gorskog kotara u posljednje se vrijeme poprilično »zakuhalo«. Sve je više načelnika u ovom brdsko-planinskom dijelu Primorsko-goranske županije nezadovoljno odnosom Županije, a velik je broj i onih koji smatraju da država treba još više ulagati i pomagati kroz olakšice. O aktualnom stanju, posebno odnosu države prema Gorskom kotaru, razgovaramo sa saborskom zastupnicom Majdom Burić koju najprije pitamo pojedinosti vezane uz akte »brdskog« zakona jer stanje još nije kakvo bi trebalo biti. Neki su pomaci napravljeni pa to više nije, kako mnogi tvrde, mrtvo slovo na papiru. Koje su nove odredbe donesene, što one omogućuju te kakva je budućnost tog akta?

– Vladi Andreja Plenkovića i HDZ-u Gorski kotar je vrlo važan što pokazujemo sustavnim pristupom brdskim i potpomognutim područjima, kao i ulaganjima u njih. Podsjećam da je Vlada SDP-a 2014. godine učinila veliku štetu Gorskom kotaru i Goranima donošenjem lošeg Zakona o brdsko-planinskom području (ZBPP) koji je de facto ukinut, a de iuris sveden na branje bobičastog voća. Taj je SDP-ov zakon Gorski kotar odveo u rikverc, a Vlada premijera Plenkovića je donošenjem novog zakona dala vjetar u leđa razvojnom potencijalu našega kraja. To su činjenice koje nitko ne može osporiti.

Konkretni rezultati

U potpunosti je promijenjen odnos prema goranskom kraju, i to nabolje. Prije svega mislim na donošenje novog ZBPP-a iz 2019. godine koji goranski kraj i općenito brdska i potpomognuta područja tretira kao područja od posebnoga interesa i pod posebnom zaštitom Republike Hrvatske radi poticanja gospodarskog razvoja. Nastavno na Zakon, u veljači ove godine doneseni su provedbeni podzakonski akti – Program razvoja brdsko-planinskih područja i Program održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja za razdoblje 2022.-2025. To posebno ističem budući da je župan Komadina javno komunicirao neistinu (na zadnjoj Skupštini PGŽ-a) kako ti akti nisu doneseni. Žao mi je da župan, niti četiri mjeseca nakon donošenja obaju programa, niti ne zna za to. To nije dobro jer time šalje poruku da uopće ne prati politiku prema Gorskom kotaru i da mu to nije bitno. Žalosno.

S druge strane, HDZ-ova je Vlada dosad ugovorila skoro 202 milijuna kuna projekata na goranskom području, i to najviše u Vrbovskom i Fužinama, s napomenom da je obuhvaćeno svih devet gradova i općina. Putem nacionalnih programa u razdoblju naše Vlade u goranske gradove i općine uloženo je skoro 40 milijuna kuna. Usporedbe radi, u vrijeme mandata SDP-a uloženo je 16 puta manje, točnije 2,5 milijuna kuna. Kako naši gradovi i općine često muku muče sa sufinanciranjem EU projekata, Vlada je i tu doskočila u pomoć kroz Fond za sufinanciranje EU projekata pa smo kroz taj Fond dobili dodatnih 14 i pol milijuna kuna, od čega najviše Delnice i Ravna Gora. Prije samo dva mjeseca temeljem Programa podrške BPP-u koje je provelo Ministarstvo regionalnog razvoja, gradovi i općine Gorskog kotara dobili su dodatnih 5,6 milijuna kuna. To su konkretni rezultati koje nitko ne može osporiti i oni najbolje pokazuju što i koliko Gorski kotar znači ovoj Vladi. Nikad prije nije bilo toliko ulaganja u naš kraj. Onima koji to pokušavaju osporiti, trud je uzaludan jer se rezultati vide – vide se dva nova vrtića u Ravnoj Gori i Fužinama, vidi se projekt Zaželi, vidi se od svih obećavana, a od ove Vlade realizirana, cesta Hrvatsko – Ložac, u srednjoročnom razdoblju vidjet će se dugo iščekivana fužinska obilaznica itd.

Skrb o umirovljenicima

Gorski kotar, kao jedno od područja Hrvatske s (pre)velikim brojem starije populacije, uključen je u politiku države prema pripadnicima treće životne dobi. Dobro je primljena nedavna odluka o pomoći umirovljenicima koji imaju manje od 4000 kuna. Što se još planira?

– Umirovljenici i starije osobe svojim su prethodnim radom zadužili hrvatsko društvo, ulagali u njega i svakodnevno ga gradili, stoga zaslužuju dostojanstvenu i sigurnu starost, poštovanje i doličan društveni položaj. Naša Vlada visoku životnu dob ne smatra nikakvim opterećenjem, već prilikom za napredak društva, prije svega zbog bogatstva njihovih iskustava i vještina. Upravo zato mirovinskom reformom iz 2018. Vlada je omogućila istodobno primanje cijele mirovine i rad do polovice radnog vremena. Dosad je tu mogućnost iskoristilo više od 22 tisuće umirovljenika.

U posljednje dvije i pol godine snašli su nas razni golemi izazovi, od korone koja nas je koštala preko 42 milijarde kuna, preko potresa koji su učinili financijsku štetu kao tri korone skupa, do ničim izazvane ruske agresije na Ukrajinu. Unatoč svemu tome, Vlada premijera Plenkovića uspjela je vještim upravljanjem ostvariti nikad veći broj zaposlenih uz istodobno rekordno nisku nezaposlenost, kontinuirani rast plaća (prosječna plaća nešto je viša od 1.000 eura), mirovina i ostalih socijalnih davanja, povećanje kreditnog rejtinga za čak dvije razine na investicijsku razinu BAA2, što predstavlja povijesno najviši kreditni rejting ikad. U vrijeme SDP-ove Vlade, u okolnostima tadašnje svjetske gospodarske krize, nije bilo ni približno takvih rezultata, štoviše, rezultati su bili upravo suprotni – skoro 400 tisuća nezaposlenih, snižavanje plaća i kolektivnim ugovorom dogovorenih prava, nije bilo usklađivanja mirovina, kreditni rejting na razini smeća. U našem mandatu sve su mirovine rasle za više od 20 posto, a one najniže za čak 26,5 posto.

U svega godinu dana Vlada je isplatila dvije jednokratne naknade umirovljenicima, svaka u visini do 1.200 kuna, i to svim umirovljenicima koji imaju penziju nižu od 4.000 kuna kako bi preventivno i pozitivno djelovali na zaštitu onih koji imaju manje. Evo, prošli mjesec svim umirovljenicima koji primaju samo hrvatsku mirovinu na račune je sjeo energetski dodatak, a onima koji primaju i hrvatsku i inozemnu, taj će dodatak sjesti tijekom srpnja. U Gorskom kotaru tu je naknadu primilo skoro pet tisuća umirovljenika, za što je isplaćeno skoro tri milijuna kuna. Ono što uskoro slijedi i što smo obećali izbornim programom HDZ-a jest povećanje obiteljskih mirovina na način da će se omogućiti primanje i osobne i dijela obiteljske mirovine (do 27 posto) pa će takve mirovine u prosjeku rasti za 510 kuna mjesečno. Također, obiteljske mirovine povećat će se za prosječno 250 kn mjesečno, a dodatno će se uvećati i najniže mirovine, i to za 3 posto do 2025. Korisnici obiteljskih mirovina ustvari su dominantno korisnice. U čak 97 posto slučajeva korisnice su žene, udovice, stoga će se ovim promjenama prevenirati i smanjiti rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, kao i ublažiti pad životnog standarda uslijed smrti supružnika. Dosad nije postojala mogućnost kombinacije dviju mirovina, stoga držim da je najavljena promjena hrabar i značajan iskorak. Te će izmjene stupiti na snagu 1. siječnja 2023.

Kako se mirovine čuvaju i radnim mjestima, podsjećam da je ova Vlada pravovremenom i adekvatnom reakcijom na koronakrizu aktivirala mjeru za očuvanje radnih mjesta čime je smjelo stala iza više od 700 tisuća radnika i 120 tisuća poslodavaca. U našoj županiji tu je mjeru koristilo skoro 11 tisuća poslodavaca i 52 tisuće radnika, za što je isplaćeno gotovo milijardu kuna. Uz sve Vladine mjere aktivne politike zapošljavanja, to je jedan od razloga zbog čega danas imamo rekordan broj zaposlenih, skoro 100 tisuća više nego prije dvije godine, a najveće se povećanje bilježi u prerađivačkoj industriji, što je jako bitan podatak. Ništa od toga nije palo s neba, ništa se od toga nije dogodilo samo po sebi, nego je rezultat donošenja odluka i dobrog upravljanja državom.

Porezna politika

Kakvo je stanje s provedbom programa Zaželi koji je posvuda po Hrvatskoj, a posebno u Gorskom kotaru, iznimno dobro primljen i mnogi Boga mole za nastavak. Hoće li ga biti?

– Projekt zapošljavanja žena Zaželi jedan je od naših najpopularnijih projekata osmišljen i pokrenut u vrijeme Vlade premijera Plenkovića. Na koji god kraj Hrvatske došli i bez obzira na političko opredjeljenje, svi pitaju za njega i hvale ga. Takve povratne reakcije jako raduju i zato je Vlada predložila njegov nastavak jer time podupiremo daljnje socijalno uključivanje naših građana u svim krajevima Hrvatske. Dakle, poruka je – naravno da Zaželi ide dalje! To je sjajan projekt jer ujedno pozitivno djeluje na zapošljavanje žena, kao i na socijalnu sigurnost starijih ljudi kojima pružaju pomoć te na sprječavanje potrebe njihove institucionalizacije. Sveukupno je dosad diljem cijele Hrvatske financirano skoro 750 projekata, čime je zaposleno više od 14 tisuća žena koje pomažu gotovo 80 tisuća naših starijih osoba kojima treba podrška. Za to su isplaćene skoro 2 milijarde kuna. Na području naše županije provedeno je ili se provodi sveukupno 19 projekata čime je zaposleno skoro 200 žena koje brinu o oko tisuću korisnika. Većina tih projekata provodi se upravo na području Gorskog kotara, za što je osigurano više od 13 milijuna kuna, zaposleno stotinjak žena koje brinu za više od 500 naših starijih sumještana. Resorno ministarstvo je 11. svibnja ove godine objavilo treću fazu poziva za projekt Zaželi i pretpostavka je da će projekti, koji budu u skladu s propisanim uvjetima i kriterijima, krenuti od rujna ove godine.

Neke snažne zemlje Zapada (Austrija, Italija, Švicarska, Njemačka, Francuska) šezdesetih godina prošlog stoljeća u alpskim dijelovima svojih država ukinuli su PDV i slična davanja. Dvadesetak godina kasnije ti su se krajevi iznimno razvili i danas su mnogi od njih turistička atrakcija. Postoji li takva mogućnost za područje Gorskog kotara? Čini mi se da – s obzirom na mali broj stanovnika (tek oko 17.000) – to za državu ne bi bio veliki gubitak. A dobit bi bila ogromna.

– Porezna politika mora biti ujednačena i ista za sve. Od 2016. nadalje naša je Vlada provela pet krugova porezne reforme čime su građani i pojedinci porezno rasterećeni za više od 10 milijardi kuna. Smanjena je stopa poreza na dohodak, čime je omogućen rast plaća. Povećan je osobni odbitak s 2.600 na 4.000 kuna, što je također utjecalo na porast plaća. Cijeli porez na dohodak postao je prihod županija, gradova i općina. Što se tiče PDV-a, i prema Ugovoru o pristupanju Hrvatske EU i prema hrvatskim zakonima nije moguće oslobođenje od plaćanja PDV-a, kao niti povlaštenih stopa PDV-a na području Gorskog kotara. Zakonom o PDV-u koji je u potpunosti usklađen s europskim direktivama propisana je standardna stopa PDV-a od 25 posto, kao i dvije snižene, od 5 i 13 posto. Želeći zaštititi standard hrvatskih građana i maksimalno ublažiti porast cijena, Vlada HDZ-a u hitnu je saborsku proceduru poslala izmjene i dopune Zakona o PDV-u te je on 17. ožujka raspravljen na plenarnoj sjednici, a na snagu je stupio 1. travnja ove godine. Time se građani i gospodarstvo porezno rasterećuju za dodatnih 2,1 milijardu kuna.

Ovim se zakonom snižava PDV s 25 i 13 posto na 5 posto za plin, dječju hranu, jestiva ulja, masti, maslac i margarin, žive životinje, svježe meso, živu i svježu ribu, rakove, povrće, voće, jaja, sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticide, hranu za životinje (izuzev one za kućne ljubimce) te ulaznice za koncerte, športska i kulturna događanja. Također, snižava se PDV s 25 na 13 posto za isporuku prirodnog plina i grijanja iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te na menstrualne potrepštine.

Od pojedinih goranskih dužnosnika često čujem kako predlažu isplatu bruto plaće, umjesto neto iznosa. Moje je pitanje; kako bi se ti ljudi liječili i kako bi ostvarili pravo na mirovinu, budući da se iz bruto iznosa plaćaju doprinosi za zdravstvo i mirovine? Tko bi te ljude zdravstveno i mirovinski osigurao ili bi bili neosigurani, lišeni prava na liječenje i buduću mirovinu? Dakle, jako loš prijedlog i čisti populizam.

Nerad Županije

Sufinanciranje javnog prijevoza jedno je od pitanja koje muči Gorane, posebno stoga jer je država osigurala EU sredstva koja, bar tako stvari sada stoje, ne mogu biti plasirana na teren jer Županija nije obavila svoj dio posla budući da joj je, jasno je, teško iz proračuna izdvajati novce za tu svrhu. No, kako je moguće da Županija ne izvršava svoju zakonsku obvezu i što je goranskim lokalnim samoupravama u takvoj situaciji činiti?

– Žalosno je, ali prije svega štetno, što župan Komadina svojim nečinjenjem blokira bolji životni standard u Gorskom kotaru, ali i svim ostalim manje razvijenim dijelovima PGŽ-a. Dakle radi se o tome da postoje sredstva EU fondova kojima se može sufinancirati javni cestovni prijevoz, no ta sredstva se ne mogu mobilizirati dok županija ne napravi svoj dio posla, a to je: donošenje dokumenta vezanog uz mrežu javnog linijskog prijevoza i ugovaranje javne usluge prijevoza. Do sada ništa od toga PGŽ nije napravio. A da jest, e onda bi nam na raspolaganju bila sredstva EU-a za sufinanciranje prijevoza, čime bi se postigla kvalitetnija i jeftinija usluga, ali isto tako otvorila bi se mogućnost za povlačenje dodatnih EU sredstava za sufinanciranje nabave novih autobusa. Zbog županove inertnosti i nečinjenja, milijuni europskog novca stoje neiskorišteni, a naši građani, prije svega učenici, studenti i umirovljenici, nemaju adekvatnu uslugu autobusnog prijevoza. Dakle, umjesto sustavnog rješavanja problema i europskih 30-ak milijuna kuna godišnje koji nam se nude, župan Goranima maže oči s 2,5 milijuna kuna osiguranih rebalansom za područje čitave županije. Postavlja se pitanje što to za javnu uslugu prijevoza realno znači. Znači da će sve ostati identično kao i dosad, bez pomaka nabolje.