RIJEKA – Željko Malnar iz Tršća, mladi stočar koji je preuzeo obiteljski OPG s mliječnim kravama i siranom pobjednik je natječaja “Najbolji mladi poljoprivrednik” koji promiče mlade poljoprivrednike koji razvijaju inovativnu, održivu i tržišno usmjerenu proizvodnju te doprinose ostanku mladih ljudi u ruralnim sredinama.

– Preuzeo sam mali OPG s mliječnim kravama i siranom. Trenutno imamo 20 grla, a u planu je proširenje farme. Čast mi je što sam bio pozvan, a ponajviše što sam pobijedio na takvom natječaju, kazao je Malnar kojeg je zajedno s Matijom Kaštelanom iz Barbata i Matejom Šeguljom iz Porata danas primio župan Ivica Lukanović.

Matija Kaštelan na ovom je natječaju dobio posebnu nagradu za održivost u poljoprivredi. Njegovo gospodarstvo Natura Rab na 1,5 hektara razvija pčelarstvo, maslinarstvo, uzgoj smokava te ljekovitog i samoniklog bilja. Gospodarstvo ima oko 100 pčelinjih zajednica, 290 maslina i 70 smokava.

– Ova nagrada mi je veliki podstrek i motivacija za dalje. Hvala svima koji ste nas ovdje pozvali, poručio je Kaštelan dok Šegulja koji se našao među finalistima kroz svoj OPG povezuje poljoprivredu i turizam.

– Mladi su budućnost poljopriovrede, a mi se u Poratu primarno bavimo maslinovom uljem, pčelarstvom i voćnim namazima. Bavimo se i turizmom te naše proizvode plasiramo i turistima kako bi imali potpuni ugođaj našeg otoka, kazao je Šegulja.

Važna, ali i bolna tema

Župan Lukanović istaknuo je kako je poljoprivreda tema koja zaslužuje puno više prostora u javnosti jer povezuje mlade ljude, rad, proizvodnju, prostor i budućnost krajeva u kojima se bez poljoprivrede teško može govoriti o stvarnom razvoju. Kongres na Rabu na kojem su dodijeljene nagrade mladim poljoprivrednicima, prema njegovom je mišljenju, otvorio važne, ali i bolne teme za hrvatsko društvo, osobito pitanje odnosa prema poljoprivredi koja u Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno dobro tretirana.

– Kongres je otvorio priču o poljoprivredi kao važnoj gospodarskoj i društvenoj grani koja u našoj zemlji nije dovoljno dobro tretirana. S druge strane, promovirao je izuzetne ljude koji se tim teškim poslom i danas žele baviti. Vidjela se strast koja je danas potrebna da bi netko bio poljoprivrednik, a ne nužda kao što je to nekad bilo. Od samog početka u našem se programu poljoprivreda, nakon dugo godina, ozbiljnije našla u fokusu Primorsko-goranske županije. Obišao sam mnoge ljude koji se bave poljoprivredom i održali smo niz sastanaka kako bismo shvatili kako najlakše pomoći onima koji su ostali u tom teškom poslu, rekao je Lukanović.

Posebno je upozorio na širi europski i globalni kontekst, u kojem se premalo govori o zaštiti vlastite proizvodnje, bioraznolikosti, autohtonih sorti i lokalnih proizvoda gdje se Hrvatska, a posebno Primorsko-goranska županija, ne može natjecati s velikim globalnim sustavima količinama, nego kvalitetom, posebnošću i očuvanjem vlastitih resursa.

– U Hrvatskoj imamo nevjerojatno bogatstvo bioraznolikosti, autohtonih proizvoda i autohtonih sorti. To je zapravo ono što imamo. Globalnim pritiscima možemo se suprotstaviti jedino ako čuvamo svoje. Naše su šanse ogromne, dodatno potencirane turizmom. Dok god budemo mogli raditi na tim pitanjima, iz Županije će prema poljoprivredi ići dobra energija, pozitivan stav, ozbiljna ulaganja i zanimljivi projekti u budućnosti, istaknuo je Lukanović podsjetivši kako će Županija ponovno otvoriti pitanje stipendija za mlade koji se žele obrazovati za poljoprivredu, uz ideju pilot-programa od 12 stipendija u iznosu od 400 eura mjesečno po studentu. Time bi se, kako je dodao, mladima poslala jasna poruka da se poljoprivreda ne promatra kao sporedna tema, nego kao područje u kojem se može graditi budućnost.

Snažan oslonac

Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo” na primanju mladih poljoprivrednika istaknula je kako je 7. međunarodni kongres o ruralnom turizmu na Rabu okupio oko 400 sudionika iz 30 država, među njima znanstvenike, stručnjake, poduzetnike, žene i mlade koji se bave poljoprivredom i ruralnim turizmom. Predstavljajući zaključke kongresa, naglasila je kako ruralni turizam nije važan samo za turistički sektor, nego i za opstanak ruralnih krajeva jer otvara prostor za nove poduzetničke prilike, povezuje lokalnu proizvodnju i tržište, čuva identitet prostora i može biti snažan oslonac mladima koji žele ostati živjeti i raditi u manjim sredinama.

Resorna pročelnica Alessandra Ban zahvalila je organizatorima kongresa i istaknula da su njegovi zaključci već prepoznati u pripremi županijskog programa razvoja poljoprivrede.

– Jedan od najvećih izazova stavljanje je poljoprivrednog zemljišta u funkciju i povećanje obrađenih površina. Županija nudi program potpora vrijedan 104 tisuće eura, uz mogućnost sufinanciranja do 80 posto i najviše 20 tisuća eura po poljoprivredniku dok naš Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj u Staroj Sušici priprema poseban program za stočare vrijedan oko 280 tisuća eura, zaključila je Ban.