U vrijeme održavanja Zimskih olimpijskih igara prisjećamo se Milana Neralića, prvog hrvatskog olimpijca i prvog Hrvata osvajača medalje na Olimpijskim igrama. Osnovna škola “Anž Frankopan” Kosinj posebno obilježava ovu veljaču kao mjesec održavanja Zimskih olimpijskih igara i mjesec u kojem je prvi hrvatski olimpijac i prvi osvajač odličja rođen i umro. O ovome se oglasila i malena (ali uvijek velika) OŠ „Anž Frankopan“ Kosinj.

„Ono što povezuje Osnovnu školu “Anž Frankopan” Kosinj i Milana Neralića je naša ravnateljica Zrinka Vukelić (r. Neralić), rođena Slunjanka, prapranećakinja ovog svestranog sportaša, sportskog pedagoga i cijenjenog učitelja mačevanja. Tom prigodom je naš učitelj Tjelesne i zdravstvene kulture Josip Laškarin predstavio učenicima život i nasljeđe ovog mačevalca, a učenike je zaintrigirao i zanimljiv podatak o njihovoj ravnateljici.

Milan Neralić rođen je u Slunju 26. veljače 1875., a umro je u Beču 17. veljače 1918. godine. Bio je jedan od najboljih mačevalaca svoga vremena, vrhunski sportaš koji se bavio planinarenjem, dizanjem utega, plivanjem… Na Olimpijskim igrama 1900. godine u  Parizu osvojio je brončanu medalju u mačevanja u disciplini sablje. Time je ušao u povijest kao prvi Hrvat koji se natjecao na olimpijskim igrama i prvi Hrvat koji je osvojio olimpijsku medalju.  Postao je poznat po potezu u mačevanju nazvanom “leteći ispad”, brzom ubodu protivnika iz visokoga skoka, kojega je izveo prvi u svijetu. Godine 1912. priredio je mačevalačku akademiju u Slunju na kojoj je nastupio sa svojom suprugom Wilchelminom.

Hrvatski olimpijski odbor u ožujku 2019. godine utemeljio je Nagradu “Milan Neralić”  koja se dodjeljuje pojedincima i udrugama za izniman doprinos razvoju sporta na lokalnoj razini.

Tri godine kasnije je u Slunju, njemu u čast, podignut  brončani kip. Grad Slunj organizira i Neralićeve dane. U Karlovcu se od 2013. godine održava mačevalački turnir Kup Milana Neralića.

Odlaskom u inozemstvo Milan Neralić nije zaboravio svoj rodni kraj. Ondje se često vraćao, a zapisano je kako jednom prilikom kazao da mu je „draža slunjska bujad, nego njihovi dvorci i staklenici s palmama“, pojasnili su nam iz kosinjske škole.