Proračun Ličko-senjske županije za 2026. godinu usvojen je na iznos od 95,2 milijuna eura, donesen je krajem 2025. godine, a fokusira se na financiranje županijskih potreba, uključujući projekte u zdravstvu, obrazovanju i drugim sektorima, s planovima i projekcijama za 2027. godinu.

Najvažniji županijski dokument je u svom krajnjem iznosu naizgled siromašan jer primjerice Grad Čakovec sa samo 27 tisuća stanovnika ima proračun u iznosu od 101 milijun eura, ili nešto veći Šibenik s 31 tisućom stanovnika dolazi skoro do 124 milijuna eura, no kompariramo li Ličko-senjsku županiju u kojoj danas živi 43 tisuće stanovnika s Primorsko-goranskom, realni iznosi i nisu baš tako mali.

U odnosu na ličkih 95 milijuna, Primorsko-goranska županija ima ovogodišnji proračun od 407 milijuna eura, ali na 265 tisuća stanovnika. Kad se proračune dovede u korelaciju s po jednim stanovnikom, Ličko-senjska županija je na 2.213 eura, u Primorsko-goranskoj svega 1.520 eura. Drugim riječima Ličko-senjski proračun je, po tom parametru, u odnosu na primorsko-goranski za 45 posto bolji.

Pusti teritorij

Osvrnemo li se na drugu Lici susjednu županiju, Zadarsku, gdje živi 164 tisuće stanovnika, proračun za 2026. godinu je 243,2 milijuna eura. Unatoč tome što to predstavlja povećanje od 9,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, po jednom stanovniku iznosi 1.481 euro, što je, dakle, nešto lošije od stanja u Primorsko-goranskoj županiji.

Istarska županija koja po mnogim parametrima slovi za jednu od najbogatijih u Hrvatskoj usvojila je ovogodišnji proračun od 313,8 milijuna eura, ali s obzirom da ima 195 tisuća stanovnika, po jednom iznos je 1630 eura što je bolje od Zadra ili Rijeke kao županijskih središta, ali ne i Gospića. Drugim riječima, iznos proračuna Ličko-senjske županije ukazuje na značajni razvojni moment. Dakako, nije broj stanovnika jedini parametar, iako je jedan od najvažnijih, jer veliki utjecaj na funkcioniranje proračuna i njegovo trošenje ima i veličina te razvedenost teritorija pojedine županije.

Kako je poznato Ličko-senjska je teritorijalno najveća hrvatska županija što dakako izaziva i jako velike troškove održavanja – primjerice prometnica pa i njihovog zimskog izdanja – tako da Istarska županija s 2.813 km² u tom pogledu ima prednost nad 5.353 km² Ličko-senjske županije.

Istina, teritorij je u razvijenim državama veliko bogatstvo i dakako prednost jer donosi mogućnost velikih zarada, primjerice u poljoprivredi, no kako je u LSŽ-u i u tom pogledu »pusta zemlja«, teritorij je otežavajuća okolnost. Dodajmo da u LSŽ-u živi samo nešto više od 1,1 posto ukupnog stanovništva Hrvatske, što je čini najslabije naseljenom hrvatskom županijom – 7,9 stanovnika po četvornom kilometru užasavajući je podatak koji upuuje na najslabije naseljena područja čitave planete. Mongolija ima gustoća naseljenosti oko 2 stanovnika po četvornom kilometru što je čini najrjeđe naseljenom zemljom na svijetu – nastanjuje ju više konja nego ljudi. Vrlo joj je blizu i Namibija s gustoćom naseljenosti oko 4 stanovnika po km², a najmanje naseljena država Europe Norveška, čija je gustoća naseljenosti oko 15 stanovnika po četvornom kilometru, ima skoro dvostruko veću gustoću stanovnika od Ličko-senjske županije.

Ljepota i prostranstvo s premalo života / Foto: HRVOJE KOSTELAC/PIXSELL

Gospić kao Rijeka

Posvetimo li se glavnom gradu Ličko-senjske županije Gospiću, situacija je slična. Njegov proračun za 2026. godinu iznosi 27.534.502 eura, broj stanovnika Gospića je 11.784 tako da po jednom stanovniku iznosi 2.350 eura. To je na razini razvijenijih gradova Hrvatske, ne i same metropole Zagreba koja je daleko iznad četiri tisuće eura po stanovniku, ali ipak za nekoliko postotaka više nego što »otpada« na jednog stanovnika Grada Rijeke.

Proračun drugog najvećeg urbanog središta Ličko-senjske županije, Grada Otočca, za 2026. godinu iznosi rekordnih 20.569.689 eura, što je najveći proračun u povijesti grada.

Proračun premašuje 20,5 milijuna eura zahvaljujući velikim ulaganjima u komunalnu i društvenu infrastrukturu uz potporu državnog proračuna. Očekuje se dovršenje nekoliko projekata čija je realizacija započela u prethodnim kvartalima.

Grad je već raspisao niz javnih poziva za sufinanciranje iz proračuna za 2026. godinu: sufinanciranje socijalnih, humanitarnih, kulturnih i udruga iz Domovinskog rata.

Proračun Općine Plitvička Jezera čije je središte u Korenici, za 2026. godinu iznosi 8.376.078 eura. Dokument je izglasan većinom glasova vijećnika 8. prosinca 2025. godine, a u proračunu je, primjerice, osigurano 90 tisuća eura za javne potrebe u sportu, uključujući razvoj sportskih udruga te rad s djecom i mladima.

Oporba je, istina, izrazila nezadovoljstvo proračunom, navodeći da je manji od plana za 2025. godinu i da ne sadrži nove projekte, no uvrstimo li i u njihovu jednadžbu broj od 3,6 tisuća stanovnika, bez obzira na velike prihode koje generira NP Plitvička jezera, riječ je o proračunu na razini nemalog broja hrvatskih razvijenih gradova.

Rekorder Perušić

Proračun Općine Perušić za 2026. godinu planiran je u iznosu od 12.476.509 eura. Ovim sredstvima financirat će se različiti projekti i aktivnosti koji obuhvaćaju komunalnu infrastrukturu, društvene djelatnosti, zaštitu okoliša, kulturu, obrazovanje i potpore građanima.

Najveći dio sredstava i ove je godine usmjeren na razvoj infrastrukture, posebice prometne i komunalne.

Poseban naglasak stavljen je na izgradnju i obnovu nerazvrstanih cesta na području cijele općine, pri čemu se izdvaja projekt izgradnje ceste Spasa u vrijednosti od 2.496.180 milijuna eura.

Istodobno se nastavlja s redovitim održavanjem postojećih nerazvrstanih cesta, kako bi se osigurala njihova funkcionalnost, dostupnost i sigurnost.

Ulaganja se nastavljaju i u javne objekte i prostore od šireg društvenog značaja. Posebno ističemo obnovu i rekonstrukciju Doma kulture u Perušiću, kao i zgrade Nogometnog kluba Perušić, čime se stvara prostor za jačanje kulturnog i sportskog života zajednice.

Također, planirana je rekonstrukcija Turske kule, vrijednog povijesnog lokaliteta, kao i izgradnja aleje spomenika. Time se istodobno potiče kulturno stvaralaštvo i njeguje identitet lokalne zajednice.

Slijedi obnova Turske kule u Perušiću

U cilju podizanja komunalnog standarda, nastavlja se s izgradnjom zelene tržnice, koja će pridonijeti razvoju lokalne ponude, povećanju vidljivosti domaćih proizvođača i omogućiti građanima bolji pristup svježim proizvodima. Uz to, provodi se uređenje i izgradnja novih parkirališta te izgradnja i proširenje općinskih groblja, kako bi se osigurala primjerena infrastruktura u skladu s potrebama stanovništva.

Posebna se pažnja posvećuje zaštiti okoliša. Planirana je sanacija divljih odlagališta otpada, nastavak sustavnog gospodarenja otpadom te izrada projektne dokumentacije vezane uz odlaganje otpada.

Nabavom nove komunalne opreme želi se unaprijediti učinkovitost usluga, dok se kroz planirane mjere deratizacije, dezinfekcije i drugih higijensko – tehničkih aktivnosti dodatno doprinosi zaštiti javnog zdravlja i očuvanju okoliša. Dodajmo još da Općina Perušić ima manje od dvije tisuće stanovnika tako da je s 6,3 tisuće eura po stanovniku riječ o jednom jako dobrom i svakako razvojnom proračunu, na samom vrhu svih hrvatskih jedinica lokalne samouprave.

Demografija najveći problem

Planirani proračun Općine Udbina za 2026. godinu iznosi 6.995.100 eura. Ovaj iznos predstavlja značajno povećanje u odnosu na plan za 2025. godinu manji od četiri milijuna eura te je također jako dobar u svehrvatskim razmjerima.

Za kraj dvije slabo naseljene općine, čak i za ličke pojmove. Planirani proračun Općine Donji Lapac za 2026. godinu projiciran je u iznosu od 2.459.450 eura, dok je proračun Općine Lovinac za 2026. godinu planiran u sklopu trogodišnjeg proračunskog okvira, a iznosi 2.569.310 eura.

No kako Lovinac, čija je gustoća naseljenosti jednaka onoj Mongolije, ima jedva oko 950 stanovnika, ni njegov proračun nije loš, dapače, i više je nego solidan.

Prošli smo tako proračunskom slikom Ličko-senjske županije i unatoč uvriježenom mišljenju kako je riječ o »siromašnoj sredini«, dobili sasvim drugačiji utisak. Bilo da je riječ o županijskim ili sredstvima jedinicama lokalne samouprave, društveni standard je apsolutno jednak prosjeku razvijenijih dijelova Hrvatske.

U pojedinim slučajevima, kao što je to onaj s Perušićem, i na samom apsolutnom vrhu. Na žalost, uzalud svo to održanje društvenog standarda nastave li se negativni demografski trendovi.

Situacija je naime katastrofalna, posebno kad se izuzme gradove Senj i Novalju koji u jednom tradicijskom smislu i funkcioniranju znatno manje ulaze u sustave koje znamo kao Lika, Krbava i Gacka. Taj prostor gorske Hrvatske ima svega tridesetak tisuća stanovnika, odnosno naseljenost nešto bolju od – Namibije. A na korak su od turistički razvijene morske crte, s dva nacionalana parka, parkom prirode – ma Bogom dani prostor za ugodni život i svekoliki razvoj. Houston – gdje je naš problem?

I Gacka donosi razvojni proračun / Foto: M. Smolčić