OGULIN – Ogulin je u subotu bio središte hrvatskih planinara i zaljubljenika u planine. Naime, Hrvatski planinarski savez organizirao je uspon na čuveni ogulinski Klek, a posebnost ovog uspona je u tome što je tim činom na još jedan način obilježena 150. obljetnica organiziranog planinarstva u Hrvatskoj. Među čak dvije tisuće planinara koji su se popeli na Klek bio je i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, pokrovitelj obljetnice. Predsjednik Hrvatskog planinarskog saveza Darko Berljak rekao je da su planinari – u 150 godina protegnutih kroz tri stoljeća, kroz šest država i tri društveno-politička uređenja – ne samo opstali nego su postali i veliki nacionalni savez s više od 340 planinarskih udruga i preko 40 tisuća članova.

– Postigli smo vrijedne rezultate, a posebno smo ponosni što smo kao volonteri korisni i široj društvenoj zajednici, rekao je Berljak pozdravivši okupljene kod planinarskog doma na Kleku. Podsjetio je da su kod obilježavanja svih okruglih planinarskih obljetnica u Hrvatskoj pokrovitelji uvijek bili predsjednici – 1994. Franjo Tuđman, 2024. Stjepan Mesić, 2014. Ivo Josipović i ove godine Zoran Milanović.

Iznimni rezultati

Predstavnici brojnih hrvatskih planinarskih društava okupljanjem te kasnijim usponom na mistični Klek odali su počast trenutku kad je davne 1874. godine baš u Ogulinu profesor Johannes Frischauf iz Graza predložio Budi Budisavljeviću i Vladimiru Mažuraniću da se u Hrvatskoj osnuje planinarska organizacija. To je bio onaj inicijalni trenutak rađanja organiziranog bavljenja planinarstvom u Hrvatskoj. Naime, nedugo potom u Zagrebu je osnovano Hrvatsko planinsko društvo (HPD), čime su Hrvati postali deveti narod svijeta i prvi u ovom dijelu Europe sa svojom planinarskom organizacijom!

U početku su u planinarskoj udruzi uglavnom djelovali prirodoslovci i drugi istraživači, od kojih su mnogi ujedno bili osnivači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Sveučilišta u Zagrebu i pokretači mnogih znanstvenih, kulturnih i društvenih zbivanja.

No, vremenom se ljubav prema osvajanju vrhova širila i razvijala pa su rezultati koji su ostvareni u okviru HPS-a iznimni, ističu predstavnici jednog od najstarijih planinarskih saveza Europe te dodaju.

– U dugoj povijesti hrvatskog planinarstva osobito su značajne brojne alpinističke ekspedicije u sva svjetska velegorja, uključujući i uspješne ekspedicije na najviše vrhove svijeta, kao i postignuća speleologa koji istražuju bogat podzemni svijet Dinarskoga gorja. Hrvatski alpinisti izveli su 19 ekspedicijskih uspona na vrhove više od 8.000 metara, među kojima i uspješne uspone na najviši vrh svijeta Mount Everest (8.848 m), a također su ispenjali sve najviše vrhove i najzahtjevnije stijene na svim kontinentima.

Čuvari prirode

Speleološka djelatnost ima dugu tradiciju i brojna svjetski zapažena postignuća koja predstavljaju temelj za mnoga značajna znanstvena i primijenjena istraživanja. Godine 1950. godine upravo u Hrvatskom planinarskom savezu osnovana je Hrvatska gorska služba spašavanja, koja se snažno razvila i postala prepoznatljiva javna služba za spašavanje na svim neurbanim terenima gdje se mogu primijeniti spašavateljska znanja, vještine i oprema.

Tijekom Domovinskog rata hrvatski planinari aktivno su se uključili u obranu domovine, a u Hrvatskom planinarskom savezu je od najspremnijih alpinista, speleologa i gorskih spašavatelja formirana specijalna postrojba Glavnog stožera HV-a (Planinska satnija Velebit). Hrvatski planinari aktivno se skrbe o više od 6.500 kilometara planinarskih putova i 160 planinarskih domova, kuća i skloništa. Dodatni sadržaj za planinarenje pružaju planinarske obilaznice, među kojima je najpopularnija Hrvatska planinarska obilaznica sa 158 kontrolnih točaka i šest stupnjeva priznanja.

Po programima HPS-a svake se godine provede više od stotinu raznovrsnih planinarskih škola – stoji u priopćenju HPS- koji, logično, koristi i ovu priliku da bi širu hrvatsku javnost upoznao s dosezima iz bogate povijesti organiziranog bavljenja planinarstvom u Hrvatskoj.