Najočuvaniji svjedok prohujalih vremena turske okupacije Like svakako je kula u Perušiću. Dok su iz tih vremena vojne građevine bile mahom srušene ili su dobile neku novu namjenu, perušićka turska kula zadržala je svoj izvorni oblik.

Prije tri godine započela je obnova ove stare građevine sagrađene za potrebe tadašnje turske vojne posade s konca 15. stoljeća. Budući da se kula nalazi nadomak granica Pećinskog parka Grabovača, jedinog speleološkog parka na tlu Europe, njezinom obnovom i stavljanjem u funkciju ova ustanova će dobiti još jedan vrijedan sadržaj.

Općina Perušić zadnjih je godina učinila sve što je u njezinoj moći da bi se taj artefakt obnovio i stavio u funkciju. Potvrdila nam je to i Matea Smolčić, direktorica Turističke zajednice Općine Perušić.

– Očekujemo da Ministarstvo kulture objavi novi ciklus natječaja na koji bismo se javili i završili treću fazu obnove krovišta stare kule. Kada objekt bude sasvim završen, interijer će se urediti kao stalni postav s replikama oružja, odjeće i uporabnih predmeta iz onoga vremena.

Taj stalni postav bit će moderniziran i digitaliziran, a kako se nalazi unutar Pećinskog parka Grabovača, bit će svakako još jedan vrijedan sadržaj cijeloga kompleksa, definirala nam je direktorica Matea Smolčić.

Ispred Općine Perušić Mihael Kurteš je uključen u ovaj projekt od samih početaka radova na staroj kuli.

– Ministarstvo kulture izdvaja svake godine sredstva za obnovu kule. Uz sredstava Općine Perušić dosad je za tu namjenu izdvojeno nešto više od dva milijuna kuna.

Ukoliko se sve bude odvijalo po planu, turska kula u Perušiću mogla bi biti otvorena za javnost koncem ove ili početkom iduće godine, naglašava Kurteš, dodajući kako se svi radovi na obnovi kule obavljaju pod budnim okom restauratorske struke.

Crkva postala džamija, pa opet crkva

Nadomak turske kule nalazi se crkva Svetog križa. Osvajanjem ovog dijela Like Turci su crkvu pretvorili u džamiju, a oslobađanjem Like pod vodstvom legendarnog popa Marka Mesića u 17. stoljeću crkva je opet postala kršćanska bogomolja.

Svakako je zanimljivo da je pop Mesić ovaj dio Like »oslobađao sabljom i Biblijom«. Zatečenim muslimanskim obiteljima s područja Perušića ostavio je izbor: prijeći na kršćanstvo ili se iseliti! Muslimanske obitelji koje su željele prijeći na kršćanstvo nije dirao, već ih je prigrlio kao braću.

Tako kaže legenda. Dio mještana koji nisu željeli mijenjati vjeru iselio je preko rijeke Une i nastanio u okolici Bihaća. Nasljednici mještana koji su bili prešli na islam i ponovo su prigrlili kršćanstvo i katoličku vjeru i danas su brojni u Perušiću, što svjedoče njihova prezimena: Turić, Alivojvodić, Karić, Domazet, Kasumović…

Pop Marko Mesić je boravkom u Perušiću zabranio rušenje turske kule, a ratovima opustošene krajeve Like i Krbave naselio je najviše pravoslavnim življem.