GOSPIĆ – Široj javnosti je malo poznato da je bard hrvatske poezije Dragutin Tadijanović tijekom čestih boravaka u Lici intenzivno pohodio rodnu kuću dr. Ante Starčevića u Velikom Žitniku. Kako je tada govorio, »mene politika ne zanima, ali je Ante Starčević doista bio veličina na koju svi moramo biti s pravom ponosni«.

Tadijanović je za vrijeme tih posjeta Lici kao krepki 100-godišnjak neumorno pozirao ispred spomen-kuće dr. Ante Starčevića, opetovano govoreći o dosezima Starčevićeve političke misli u turbulentnim vremenima 19. stoljeća. Čak i u ovo kišno vrijeme u Veliki Žitnik dolaze posjetitelji, ponukani činjenicom da se na tome mjestu prije 200 godina rodio velikan ideje o hrvatskoj samostalnosti.Tim povodom u Državnom arhivu Gospić već dugo traju intenzivne pripreme. Potvrdio nam je to ravnatelj dr. sc. Ivica Mataija.

Zanimljiva izložba

– Ove godine 23. svibnja obilježit ćemo značajan jubilej – 200. obljetnicu Ličanina koji se tijekom života strasno borio za hrvatsku opstojnost. Kao političar, književnik i vizionar. Povodom 200. obljetnice rođenja dr. Ante Starčevića Državni arhiv u Gospiću, u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom iz Zagreba, priprema prigodnu izložbu kojom će obilježiti datum rođenja osobe koja je još za života stekla počasni naslov Oca Domovine. Suradnja Državnog arhiva u Gospiću i matičnog Hrvatskog državnog arhiva oblikovana je oko zajedničkog nastojanja da napravimo jednu korektnu i u svim segmentima struke reprezentativnu izložbu koja će biti postavljena 23. svibnja u Gospiću, a nakon toga u izložbenom prostoru Hrvatskog Državnog arhiva u Zagrebu. U tom smislu smo odlučili izložiti arhivsko gradivo koje svjedoči o životu i djelu dr. Ante Starčevića, a u taj kontekst ćemo nastojati interpolirati i zbirku kolekcionara Ante Meštrovića koji je cijeli život posvetio prikupljanju artefakata o Anti Starčeviću.

U njegovoj se zbirci nalaze Starčevićevi portreti, fotografije, novinski članci i filatelija, kao i uporabni predmeti koji su na neki način, posredno ili neposredno, vezani uz Antu Starčevića tako da ćemo svakako oblikovati jednu zanimljivu izložbu koja će, uvjeren sam, zaiteresirati širu javnost za život čovjeka kojega nazivamo Ocem Domovine. Izložbu u našem arhivu pripremaju kolegice Katarina Mataija i Ivana Nikšić Šulentić, a u Hrvatskom državnom arhivu kolegica Dijana Mikšić. Također će uz izložbu biti tiskan i prigodni katalog u kojem ćemo nastojati na suvremen i vjerujem zanimljiv način prezentirati biobliografske podatke o dr. Anti Starčeviću. Međutim, izložba nije jedina aktivnost koju smo planirali realizirati ove godine povodom 200. obljetnice rođenja dr. Ante Starčevića. U suradnji s Odjelom za nastavničke studije Sveučilišta u Zadru ovdje u Gospiću suorganizatori smo znanstvenoga skupa s međunarodnim sudjelovanjem pod naslovom »Suvremeni koncept domovine«, a jedna od tema tog skupa bit će posvećena i dr. Anti Starčeviću, s ambicijom da znanstvenim pristupom damo doprinos suvremenom iščitavanju Starčevićeve književne, jezikoslovne, novinarske i političko-ideološke ostavštine. Naravno, nakon znanstvenog skupa bit će objavljen Zbornik radova tako da će to biti doprinos upoznavanju i novom promicanju ideja koje je u svojem političkom, književnom i novinarskom radu promicao dr. Ante Starčević, istaknuo je dr. sc. Mataija.

Ideja o državnosti

Upitan u kojoj se mjeri učenici u Hrvatskoj susreću sa Starčevićevim djelom, naš sugovornik nije pri tome dvojio određene uvjete koji djeluju na popularnost ovoga gradiva u cjelini.

– Ante Starčević je na specifičan način dijelio sudbinu ideje o hrvatskoj državnosti. Kada je ta ideja bila ugrožena ili ugroženija, tada je interes za Starčevićeva djela i njegov nauk bio intenzivniji. Kada bi ta ugroza postojala manja onda bi i interes za Starčevića bio manje izražen. Međutim, mislim da je vrijedno ponovo interpretirati dr. Antu Starčevića, iako je zadnjih desetljeća hrvatska javnost, na različitim razinama, plijenila njegova ostavština, no, ipak je taj interes bio dominantno usmjeren prije svega njegovom političkom, a nešto manje književnom radu – zaključuje dr. sc. Ivica Mataija. Pri tome je svakako simptomatično što je Ličko-senjska županija za dan svojega osnutka 1994. godine uzela nadnevak Starčevićeva rođendana, 23. svibnja.