SENJ – Gradska vijećnica, poznatija u Senju kao Lođa ili Loža, romaničko-gotička je građevina i kulturno dobro smješteno na Frankopanskom trgu. Proteklih je godina ovo zdanje obnovljeno izvana, a uskoro predstoji njezino unutarnje uređenje.

Projekt restauracije i vraćanje zgradi nekadašnjeg izgleda počelo je još 2001. godine kada se pristupilo zbrinjavanju stanara, a sama rekonstrukcija je počela 2006./2007. godine, u suradnji s Ministarstvom kulture RH i Konzervatorskim uredima u Rijeci i Gospiću s kojima je odlučeno ukloniti sve dodatke koji su potpuno izmijenili njezinu cjelovitost, a uklonjeni su i secesijski dodaci. U okviru vraćanja objekta izvornom izgledu otvoren je trijem lože, otvorena su tri gotička prozora na prvom katu, uklonjen je balkon sa secesijskom ogradom na trećem katu, a u unutrašnjosti su uklonjene pregrade i stubište koje je sada postavljeno unutar samog objekta.

Proširenje, a ne zamjena

Projekt unutarnjeg uređenja Lođe povjeren je zajednici ponuditelja, Uredu Vojnović d.o.o. Split, koji je vodio dosadašnje radove obnove gradske Lože, i Organiziranom oblikovanju d.o.o. Zagreb, koji su izradili izvedbeni projekt uređenja i idejni projekt muzejskog postava i interijera objekta.

– U sklopu izrađene dokumentacije definirana je prostorna i funkcionalna organizacija objekta koja uključuje niz izložbenih prostora, prvenstveno namijenjenih predstavljanju tradicije i povijesti tiska te izdavaštva u Senju s posebnim naglaskom na glagoljašku tradiciju, odnosno na povijest gradske Lođe kao višestoljetnog autentičnog mjesta djelovanja gradske uprave. Upravo iz tog razloga, u sklopu projekta predviđena je i višenamjenska svečana dvorana koja će, osim širokog raspona mogućih izložbenih i javnih sadržaja, služiti i kao svečana dvorana Gradskog vijeća grada Senja. Predstoji još rad na konačnom definiranju samog muzejskog postava u smislu odabira artefakata i konačne muzealizacije predviđenih tema, no sigurni smo da ćemo u suradnji s Gradskim muzejom doći do rješenja koje ovakva vrijedna povijesna kuća zaslužuje. Kroz razvoj projekta pokušat će se polaganim i planiranim prijelazima i razvojem izlagačkih strategija, uz balansirano korištenje suvremenih tehnologija, dovesti vrijedne senjske teme iz vremena kad su nastajale u današnje 21. stoljeće. Ovo je presudno kako bi osigurali što širu vidljivost svim tipovima publike, kažu projektanti i zaključuju kako ovaj projekt vide kao proširenje, a nikako kao zamjenu za teme i sadržaje iz matične zgrade Gradskog muzeja, štoviše ove dvije sastavnice djeluju u sinergiji i upućuju svojim specifičnostima jedna na drugu.

Uskoro uređenje interijera / Snimila D. PRPIĆ

Osjeti muzej

Projektom je zadovoljna i ravnateljica Gradskog muzeja Senj Blaženka Ljubović, prof. koja je inicirala i vodila dosadašnju obnovu Lođe. Ističe kako se konceptom uređenja pomirilo »staro i novo«.

– Unutarnje uređenje treba nuditi mogućnost da se osjeti muzej, da se dotakne povijest. Kad smo lođu uređivali uz pomoć arhitekata i građevinara, vidjeli smo tu slojevitost, njezinu povijest koja se listala kao knjiga, a dokaz za to su i neki sačuvani elementi koje imamo u njezinu podrumu. Svakako je to zanimljivo i dat će draž lođi, a kako smo odmicali u radovima i odbijali komad po komad žbuke, shvatili smo da je ta lođa zaista posebna, jedinstvena na istočnoj obali Jadrana i nakon ovog unutarnjeg uređenja bit će još veći ponos grada, kazala je prof. Ljubović.

Natječajni postupak za izbor izvođača radova za unutarnje uređenje Lođe je u tijeku, a uz Grad Senj sredstva je osiguralo i Ministarstvo kulture RH.

Nakon završetka unutarnjeg uređenja Senj će imati još jedan vrijedan obnovljeni kulturni spomenik koji s ponosom treba pokazati jer svjedoči o iznimnoj senjskoj i hrvatskoj povijesti, a njegova ljepota još bi više došla do izražaja kada bi se uredila i javna površina koja ga okružuje, Senjanima poznata kao Mala placa.

Staro i novo

Prof. Blaženka Ljubović, ravnateljica GM-a Senj, sudionica na projektu, zadovoljna je, kako je istaknula, što se idejnim konceptom pomirilo staro i novo i što lođa neće postati žrtva tehnologije.

– Najviše sam za to da se osjeti taj muzej, da se dotakne tu povijest, tu građevinu, da shvatiš to vrijeme, ta stoljeća koja su prošla. Kad smo lođu uređivali uz pomoć arhitekata i građevinara, vidjeli smo tu slojevitost, njezinu povijest koja se listala kao knjiga, a dokaz za to su i neki sačuvani elementi koje imamo dolje u podrumu. Svakako je to zanimljivo i dat će draž Lođi, odnosno spomeniku kulture. Lođu kroz povijest nisu svi mazili, već su je htjeli iskoristiti za sebe. Ni mi, a ni struka nismo znali da je ona takav spomenik kulture jer smo mislili da su sve lođe na istočnoj obali Jadrana na prvoj etaži, imaju atrij, tu se odvijaju sjednice, rješavaju gradski problemi. Međutim, kako smo odmicali u radovima i odbijali komad po komad žbuke, shvatili smo da je ta lođa zaista posebna, jedinstvena na istočnoj obali Jadrana i nakon ovog uređenja bit će ponos grada, kazala je prof. Ljubović.