Kada je veliki bard hrvatske poezije Dragutin Tadijanović u svojoj stotoj godini života 2004. godine zadnji puta boravio u Lici zaželio je svakako obići mjesta gdje su se rodili genijalni Nikola Tesla i „otac Domovine“ dr. Ante Starčević. Tada je Tadijanović obišao Memorijalni centar Nikole Tesle u Smiljanu i spomen-dom Ante Starčevića u Velikom Žitniku.

Spomen-dom dr. Ante Starčevića sagrađen je 1998. godine i otvoren iste godine na njegov rođendan, odnosno 23. svibnja 1998. povodom 175. godišnjice njegova rođenja. Spomen-dom otvorio je tadašnji predsjednik dr. Franjo Tuđman.

Veliki Žitnik svake godine obiđe tisuće ljudi. Dok mnogi ovdje dolaze ciljano vidjeti gdje se dr. Sterčević rodio, na svega nekoliko stotina metara nalazi se preuređena zgrada stare osnovne škole u kojoj više od 10 godina djeluje „Škola za život-Outward Bound“ čiji polaznici neizostavno žele posjetiti mjesto gdje je niknula loza Starčevića.

Ukoliko vremenske prilike to dopuštaju većina će posjetitelja pješice prijeći uski asfaltni put kroz aleju visokih jasena. Osobito mlađi posjetitelji koji u sastavu mnogih ekskurzija dolaze u Veliki Žitnik.

Naime, parkirališni prostor od svega stotinjak četvornih metara prava je odiseja za sve vozače. Ovo je ujedno jedini razlog zbog kojega mnogi vozači i danas odustaju od posjeta spomen-domu dr. Ante Starčević.

U jednom od intervjua župan ličko-senjski Ernest Petry spomenuo je taj tehnički detalj čijim bi se rješenjem broj posjetitelja svakako povećao.

Do kada će biti tako pitali smo dr. sc. Ivicu Mataiju, ravnatelja Državnog arhiva u Gospiću, ustanove koja skrbi o ovom objektu u Velikom Žitniku.

– Županijska skupština Ličko-senjske županije je još 2007. godina svoja upravljačka prava prenijela na Državni arhiv u Gospiću. Od tada naša ustanova brine o održavanju, uređenju i prihvatu posjetitelja spomen-doma u Velikom Žitniku.

Meni je drago što je župan Ernest Petry u svojim izjavama detektirao problem parkinga oko toga objekta. Mi smo u suradnji s Ministarstvom kulture i medija uspjeli adaptirati taj objekt, posebno krovište, ali i interijer te ga prilagoditi potrebama korisnika, na način da je uređena nova dvorana i multimedijski centar.

Tu se nalazi i stalni postav vezan uz dr. Antu Starčevića relaiziran na način da smo uspjeli u suradnji sa svim Državnim arhivima na zadanu temu “Uloga i važnost oca Domovine u arhivima i javnim prostorima u kojima arhivi djeluju“.

Na taj način s ponosom mogu reći da je tako svaki Državni arhiv prezentirao sebe kroz priče o dr. Anti Starčeviću.

Na taj je način struka postigla zavidne rezultate, ali nam ostaje taj tehnički segment o kojem govori župan Petry. Nama nije najveći problem pristupni put, koliko je problem potencijalno parkiranje autobusa.

Zato vozači i voditelji ekskurzija najčešće autobuse ostavljaju kod žitničke škole i onda pješice nakon nekoliko stotina metara puta stižu do Doma. U budućnosti bi svakako trebalo razmišljati o riješavanju toga problema, ističe dr.sc. Ivica Mataija.

U tom kontekstu je ravnatelj Mataija već kontaktirao Ministarstvo kulture i medija, kao problem je istaknuo problem pristupa Doma, ali i potrebu multimedijskog moderniziranja i opremanja objekta.

– Nadam se da će naš arhiv uz pomoć Ličko-senjske županija, kao i resornog Ministarstva, iznaći načina da steknemo posjed nad obližnjom parcelom i urediti prostor za parkiranje.

Tada bi se spomen-dom učinio pristupačnijim i lakšim za pristup ekskurzija. Mi smo u suradnji s HRT-om na tome prostoru organizirali terensku nastavu iz povijesti.

Na taj način vršimo projekciju dokumentarnog fila o povijesti 19. stoljeća i ulozi dr. Ante Starčevića u tim zbivanjima. Zato mnogi nastavnici povijesti rado dovode ekskurzije na ovakav oblik edukacije djece, govori nam dr. sc. Ivica Mataija.

Hrvatska će naredne godine obilježiti 100. obljetnicu rođenja oca Domovine, dan koji Ličko-senjska županija slavi kao Dan županije.

Državni arhiv u Gospiću već je uznapredovao u pripremi izložbe jednoga šireg, nacionalnog značaja koje upućuje na vrijednost ideja „Ličanina koji je pobudio Hrvatsku“!

Veliki Žitnik svake godine posjeti više od 5 000 učenika. Njihovi utisci viđenim su odlični pa je upravo zamisao Državnog arhiva u Gospiću da spomen-dom u Velikom Žitniku postane referentna točka za šira istraživanja i spoznaju o dosezima Starčevićeve političke misli.