SENJ – Uskoro slijedi nastavak radova na izgradnji Kuće senjskih književnika, saznajemo u senjskoj Gradskoj upravi o novom kulturnom sadržaju u Senju kojim će se na jednome mjestu, na moderan, multimedijalan i interaktivan način prezentirati pet poznatih senjskih književnika – Silvije Strahimir Kranjčević, Milutin Cihlar Nehajev, Milan Ogrizović, Vjenceslav Novak i Julije Rorauer. Svima je Senj rodno mjesto, a sam broj ovih poznatih književnika za mjesto veličine Senja je prava rijetkost i vjerojatno jedinstven u hrvatskim razmjerima.

Kuća će se nalaziti na mjestu zapuštene ruševine, zgrade nastradale u požaru 1991. godine, od koje su ostali samo vanjski zidovi, a sastavni je dio Palače Vukasović u kojoj je danas Gradski muzej.
Bruto površina buduće Kuće senjskih književnika iznosi oko 640 m2, raspodijeljena je na četiri etaže od po oko 160 m2. U suterenu s podzemnim prostorijama zgrade predviđa se smještaj Muzeja glagoljice kao spomen razvoju glagoljice u Senju i pisane riječi uopće. U prizemlju će biti infopult, uredski i kancelarijski prostor te galerijski izložbeni prostor.

Djelovanje udruga

Na prvom katu nalazit će se centar senjskih književnika te zavičajne knjižnice senjskih književnika, dok će na drugom katu biti multimedijalna dvorana, sanitarni čvor i skladište. Na ovaj etaži predviđena je mogućnost održavanja radionica, edukacija, književnih večeri, sastanaka te općenito za djelovanje senjskih kulturnih udruga. Kako ističu u Gradu Senju, tu bi svoj prostor trebalo imati i Senjsko književno ognjište koje je od gradske vlasti u prethodnim mandatima bezuspješno tražilo prostor za svoj rad. Postojeća gradska vlast, naime, tek je nedavno upoznata da je Ognjište tražilo prostor od prethodnih vlasti u gradu i ekspresno je iznašla rješenje prostora za djelovanje Ognjišta i to u budućoj Kući senjskih književnika koja bi objedinjavala senjske velikane pisane riječi i suvremene senjske pisce.

Sam projekt Kuće senjskih književnika je predviđen za realizaciju u razdoblju od pet godina, a počeo je 2019. godine. Kuća se gradi paralelno s obnovom trga Cimiter na kojem je dovršetak radova previđen za 2022. godinu, a istovremeno je u tijeku obnova ulica koje vode do trga. Tako je u 2018. godini obnovljena Ulica Milana Ogrizovića, u 2019. i 2020. obnovljen je dio ulice Gorica, u 2021. se planira dovršetak obnove ulice Gorica, 2022. obnova Ulice Blaža Baromića, a u 2023. obnovit će se ulica Zad magistrata.

Duh prošlog vremena

Dovršetak Kuće senjskih književnika označavao bi i dovršetak potpunog i cjelovitog, konzervatorski i stručno vođenog uređenja najstarijeg dijela zaštićene senjske jezgre. Želja je cjelokupnom i sveobuhvatnom obnovom vratiti navedenom području duh prošlog vremena te na taj način spriječiti devastaciju i daljnje propadanje navedenog područja. Ovo tim više što je na Cimiteru nađen dobro sačuvani fragment rimskog mozaika iz 4. stoljeća, koji će također biti prezentiran na uređenom trgu na kojem je nekad bilo gradsko groblje i na kojem je bilo sjedište senjske biskupije, a pretpostavlja se i senjske glagoljske tiskare.

Trg Cimiter povezuje romaničko-gotičko-baroknu senjsku katedralu i gotičku-renesansnu palaču Vukasović. S istočne strane trga nalazi se zgrada Sakralne baštine u kojoj je smještena rezidencija biskupa, bogata knjižnica te vrijedan arhiv Kaptola i Senjske biskupije, a s trga Cimiter je i ulaz u kriptu iz 18. stoljeća koja se nalazi ispod katedrale. Upravo u središtu tog vrlo vrijednog prostora nalazit će se i zgrada Kuće senjskih književnika. Ministarstvo kulture prepoznalo je izuzetan značaj i potencijal cjelokupnog područja te je podržalo i sufinanciranje izgradnje Kuće.

Prethodne radove na Kući obavio je Grad Senj, primjerice otkup nekretnine od suvlasnika, izradu projekta, ishođenje građevinske dozvole… Realizacija projekta potpomognuta sredstvima Ministarstva kulture nastavljena je i u 2020. godini, ali je tijekom radova na projektu utvrđeno da je stanje ruševne zgrade puno lošije od očekivanog pa se pristupilo kontroliranoj selektivnoj razgradnji opasnih dijelova zgrade, ali uz istovremeno očuvanje kamenih erti, ulaznog portala…