SENJ – U organizaciji Senjskog muzejskog društva prigodno je obilježen 7. kolovoza, datum kad je 1494. godine završeno tiskanje Senjskog glagoljskog misala, prve knjige tiskane na hrvatskom tlu, na hrvatskom jeziku i na hrvatskom pismu. Ovaj datum, kao i djelovanje senjske glagoljske tiskare u razdoblju od 1494. do 1508. godine, smatra se jednim od najvažnijih datuma i događanja i senjske i hrvatske povijesti i kulture, a njegovu je obilježavanju uz članove društva i građane prisustvovao i senjski gradonačelnik Jurica Tomljanović.

»Misal svjedoči o hrvatskoj prošlosti, o hrvatskoj kulturnoj tradiciji i o našoj posebnosti unutar hrvatske katoličke crkve«, rekao je među ostalim u svom iscrpnom osvrtu na Misal te na društvene, političke i gospodarske prilike u kojem je nastao – Juraj Lokmer, knjižničar i kulturni djelatnik te autor brojnih znanstvenih i stručnih radova o hrvatskoj povijesti i knjižničarstvu koji je zajedno sa suprugom Filkom potaknuo, organizirao i realizirao niz projekata vezanih za promicanje senjske i hrvatske glagoljske baštine, kao jednog od najvažnijih simbola kulturnog i nacionalnog identiteta hrvatskog naroda. U izlaganju je govorio i o senjskoj glagoljskoj baštini, senjskoj glagoljskoj tiskari te o glagoljskim spomenicima i tiskanim knjigama, kao i o potrebi njihove primjerene valorizacije.

Kolijevka hrvatskog tiskarstva

»Senjska glagoljska tiskara najvjerojatnije je djelovala u blizini senjske katedrale, jednog od najvažnijih središta glagoljaštva, gdje je glagoljica, a to znači i hrvatski jezik i hrvatsko pismo u službenoj upotrebi već od 1248. godine. Tada je papa Inocent IV. dao povlasticu glagoljanja senjskom biskupu Filipu, što znači da je biskup bogoslužje mogao vršiti na staroslavenskom jeziku i to iz glagoljskih knjiga koje su se tada prepisivale. Za Misal je dokazano da je tiskan na hrvatskom tlu, što potvrđuje da je Senj kolijevka hrvatskog tiskarstva«, rekao je među ostalim predsjednik Senjskog muzejskog društva prof. dr. sc. Miroslav Glavičić.

 Istaknuo je i kako je u Senju najstariji glagoljski zapis Senjska ploča nastala oko 1100. godine, a poznato je još i desetak drugih glagoljskih spomenika. Usto i statut senjskog kaptola bio je napisan na glagoljici, ali original nije sačuvan, nego samo njegov latinički prijepis. U Senju se nalazio i glagoljski skriptorij, a poznata je i njegova iluminatorska djelatnost. Usto od kraja 14. stoljeća Senjski kaptol je bio mjesto gdje su se na glagoljici izdavali razni dokumenti ovjereni kaptolskim pečatom.

Blaž Baromić

»Zato je otvaranje tiskare bio logičan slijed takvih okolnosti, a konkretno u Misalu kao prvoj tiskanoj knjizi u toj tiskari bili su sakupljeni svi tekstovi koji se upotrebljavaju kod služenja mise. Treba istaknuti i da je senjska tiskara s radom počela samo 39 godina nakon što je Gutenberg izumio tiskarski stroj. Sve te činjenice potkrepljuju da je grad Senj postao i ostao najjače uporište glagoljice na hrvatskom tlu«, rekao je Glavičić.

A najvažnije ime koje se veže za senjsku tiskarua je njezin osnivač i prvi poznati tiskar Blaž Baromić, rodom iz Vrbnika na otoku Krku, koji je tiskarski zanat izučio u Veneciji. U okviru programa obilježavanja tiskanja Misala u senjskoj je katedrali služena sveta misa na staroslavenskom posvećena senjskim kanonicima Blažu Baromiću, Silvestru Bedričiću i Gašparu Turčiću, ali i svim suradnicima senjske glagoljske tiskare, glagoljašima, koji su hrvatskom puku darovali knjigu – misal te svim senjskim svećenicama, popovima glagoljašima, koji su stoljećima njegovali tradiciju glagoljice i staroslavenskoga jezika u bogoslužju, a misu je vodio senjski župnik Richard Pavlić.

Na ploču posvećenu senjskoj glagoljskoj tiskari i na spomenik Blažu Baromiću nedaleko katedrale u znak poštovanja i sjećanja postavljeni su lovorovi vijenci, a kako je najavio Glavičić, ovim obilježavanjem i službeno je pokrenuta stranica Senjskog muzejskog društva na internetskoj društvenoj mreži Facebook kako bi bili još bliže svojim članovima i poklonicima njihova rada.