SENJ -Mala željezna vrata ispod senjskog Trga Cimiter do sada su rijetko otvarana. Ubuduće bi, međutim, kroz njih trebali prolaziti posjetitelji koji žele obići kriptu ispod senjske Katedrale. Riječ je o zaštićenom spomeniku kulture u kojem su se senjski građani sahranjivali do 60-tih godina 19. stoljeća.

Premda su mnogi potomci ostatke svojih predaka pohranili na gradsko groblje, u kripti se je još uvijek oko 200 grobova, među ostalim i gradskih odličnika koji su u prošlosti bili zaslužni za razvoj grada. Prvi ukop u kripte bio je 1737., a zadnji je obavljen 1868. godine nakon čega je vlast zabranila ukop u starogradskoj jezgri. Kripta ili katakombe, kako ih lokalno zovu, nastale su sredinom 18. stoljeća kada je dograđena desna pobočna lađa Katedrale za što je upotrijebljen dio zemljišta Trga Cimiter na kojem je bilo groblje. Kao nadomjestak za upotrijebljeno zemljište izgrađene su podzemne prostorije sa četiri komore koje su služile za ukop.

Osim za ukop, nevolje Drugog svjetskog rata potaknule su Senjane da ih koriste kao zaštitu od bombardiranja, pa su osim mira pokojnima, katakombe davale i sigurnost živima.

Obnova katedralne kripte ovih je dana privedena kraju.

– Fazna obnova kripte počela je u jesen 2017. godine. Najprije je izvedena statička sanacija kripte, zatim su uređeni kameni portal, stepenište i nogostup. Postavljena su nova metalna vrata, rasvjeta i info panoi. Radove su izvodili radnici brojnih hrvatskih tvrtki, a Konzervatorski odjel u Gospiću u suradnji s Gradskim muzejom Senj pobrinuo se za stručni konzervatorsko-arheološki nadzor. Zbog izvanrednih okolnosti aktualne pandemije te suženog prostora kripte, ona trenutno nije službeno otvorena za posjetitelje. Čim prilike dozvole, bit će na raspolaganju posjetiteljima za što će se pobrinuti Župa Senj u suradnji s Gradskim muzejom i Sakralnom baštinom Senj, kaže nam senjski župnik dr. sc. Richard Pavlić.

Stari senjski Trg Cimiter na kojem se nalazi i Katedrala veoma je značajan za kulturno-povijesnu baštinu grada Senja, njegovo crkveno-povijesno značenje ogleda se i u tome što je na tom prostoru bilo i sjedište Senjske biskupije, a pretpostavlja se i senjske glagoljske tiskare. Uz to, trg povezuje najreprezentativnije spomenike kulture grada Senja: romaničko-gotičko-baroknu senjsku katedralu Uznesenja BDM, gotičko-renesansnu palaču Vukasović u kojoj je smješten Gradski muzej Senj, renesansnu palaču Živković i baroknu palaču Carina u kojoj je smješten Župni dom, dok se sa istočne strane trga nalazi i zgrada Sakralne baštine u kojoj je smještana rezidencija biskupa, bogata knjižnica te vrijedan arhiv Kaptola i Senjske biskupije, također riznica i muzej senjske i crkvene umjetnosti. Svi oni svjedoče o iznimnoj senjskoj povijesti čemu se sada priključuje i obnovljena kripta koja svojom arhitekturom, mistikom i atmosferom oduvijek uvijek budila nudile znatiželju. Njenim otvaranjem za javnosti odškrinut će se još jedan djelić bogate senjske povijesti.

​Treba znati

Ispod Svetišta, gdje je kaptolska kripta, sačuvani su grobovi biskupa Pohmajevića, Ožegovića, Maurovića, te više kanonika senjskoga kaptola. Na trgu iznad senjskih katakombi, Senjani su izabrali Frankopane u 13. stoljeću za upravitelje grada. Vjerojatno je to najstariji gradski trg ispred kojega je nekada bilo pogansko Svetište, a na čijem je mjestu u 4. stoljeću nikla ranokršćanska crkva, koja je vrlo brzo postala prva senjska katedrala, te sjedište Senjske biskupije. Već u 13. stoljeću to je bila jedina katedrala u kojoj se misa služila na narodnome jeziku, dok je posvuda u svijetu to još i pet i šest stoljeća kasnije bio samo latinski.