OTOČAC – Nedugo nakon ugradnje instalacija i prostorije za opremu i potrebe mobilnog operatera Telemach Hrvatska d.o.o. u krovnom dijelu otočke Župne crkve Presvetog Trojstva, sve je ubrzo zaustavljeno. Ispostavilo se kako je taj tehnički zahvat u ovom spomeniku kulture izveden u privatnom angažmanu od strane župnika mons. Tomislava Šporčića. Radovi su ubrzo prekinuti i do danas nisu nastavljeni. Tako je ostalo pitanje zašto je zaustavljen tehnički napredak jer su Otočac i njegovi građani na ovaj način trebali dobiti 4G i 5G mrežu.

Prilog o ovom fijasku najprije je emitirala jedna lokalna TV-mreža, nakon čega su radovi obustavljeni po nalogu Konzervatorskog odjela u Zadru. Novi list je tih dana upitao mons. Šporčića u vezi dozvola za rad, na što je on odgovorio kako „o svemu brigu vodi Telemach Hrvatska d.o.o.“. Očitovao se nadležni Biskupijski ordinarijat: “Biskupski ordinarijat Gospićko-senjske biskupije u Gospiću nije dao nikakvu potrebnu suglasnost za postavljanje teleoperaterskih antena na župnu crkvu u Otočcu.”

Lokalni mediji su nedugo zatim uputili upit Ministarstvu kulture. Naveli su detalje cijelog slučaja, kao i negodovanje jednog dijela građana Otočca zbog ponašanja mons. Šporčića koji je očito samovoljno dopustio da crkva postane gradilište, bez suglasnosti struke iz Konzervatorskog odjela u Zadru, nadležne Biskupije i Ministarstva kulture. U odgovoru resornog Ministarstva se decidirano navodi:
“Slijedom Vašeg pitanja obavještavamo Vas da mobilni operater Telemach Hrvatska d.o.o. nije do sada zatražio izdavanje niti jednog akta koji bi se odnosio na zahvat ugradnje opreme za emitiranje mobilnog signala u zvonik Župne crkve Presvetog Trojstva u Otočcu.”

Danas je uslijedio naš novi upit Gospićko-senjskoj biskupiji i odgovor kako po pitanju crkve Presvetog Trojstva u Otočcu i ugradnje telekomunikacijske opreme nema promjena niti upita.

Otočka Crkva Presvetog Trojstva s početka 17. stoljeća imala je turbulentnu prošlost. Prva crkva izgorjela je u požaru 1648. godine, a nova crkva završena je tek 1702. godine. Olujni vjetar oštetio je krov i križ s tornja 1760. godine, a obnovu crkve pomogla je carica Marija Terezija i njezin sin Josip II. Od udara groma opet je u potpunosti izgorjela 1868. godine. Obnovu je tada pomogao i car Franjo Josip I. darovavši četiri nova zvona.

Na početku rata, u rujnu 1991. godine, JNA je crkvu pogodila s nekoliko topničkih projektila. Tada je izbio požar, a vatra se proširila na čitav krov koji je u potpunosti izgorio. Pri tome je vatra teško oštetila glavni oltar i pokrajnje oltare sv. Fabijana i Sebastijana te sv. Nikole. Obnovu je započeo legendarni župnik Vlado Pezelj, koji je crkvu obnavljao i prije Domovinskoga rata.