SENJ – Hrvatske vode uređuju desnu obalu korita Kolan u Senju i to od Vukasovićevog mosta do njegovog ušća u more. Kolan ima status zaštićenog kulturnog dobra pa se radovi izvode sukladno konzervatorskim uvjetima i uz arheološki pod stručnim vodstvom ravnateljice Gradskog muzeja Senj Blaženke Ljubović, od koje saznajemo da su i ovi radovi otkrili dio bogate senjske povijesti.
Senj je stoljećima imao velike probleme zbog poplava radi bujice Potok koja je dolazila iz Senjske Drage, protjecala kroz otvor u gradskom bedemu i tekla današnjom ulicom Potok te dalje podzemnim kanalom ispod samostana sv. Nikole pa sve do utoka u more. Radi toga je Senj u 17. stoljeću više puta bio plavljen, s brojnim štetama i na gradskim zidinama i kućama.

Bujične vode

– Sve do 1785. godine gorske bujice, dolazeći iz Senjske Drage, prolazile su kroz mali otvor u gradskom bedemu formirajući tzv. Senjski potok, koji je prolazio kroz grad – ulicom Potok i podzemnim kanalom ispod samostana sv. Nikole, gdje se ulijevao u more. Nabujale bujične vode više su puta porušile kuće i južni bedem, poplavile donji grad, prizemlja i konobe kuća na Cilnici, Potoku, Križu… Od nenadanih poplava građani su osiguravali prizemlje daskama koje su se okomito umetale jedna na drugu, ovisno od visine vode, a za tu su priliku izrađeni isklesani plitki žljebovi, odnosno usjeci u kamenim dovratnicima koji se i danas vide, ali samo na starim kućama i neadaptiranim portalima. Senjanin Pavao Vitezović navodi u »Kronici«: »…bila je 1647., velika poplava razorila gradski bedem i porušila do 50 kuća« – opisuje situacije iz prošlosti ravnateljica Blaženka Ljubović.

Bitne informacije

Problem je postojao sve do 1785. godine kada je časnik Filip Vukasović staro korito Potoka skrenuo tako da je u stijeni brda Nehaj prema Artu usjekao duboko korito, današnji Kolan, koji je kasnije na više mjesta presvođen mostovima i voltama. Nad njim su krajem 18. i početkom 19. stoljeća izgrađeni magazini-skladišta soli, žita i drvene građe. Nažalost, svi ti monumentalni objekti porušeni su za vrijeme Drugog svjetskog rata u vrijeme bombardiranja Senja. Uz novo korito izvršeno je i pošumljavanje Senjske Drage gdje je bilo izvorište bujice.
Predmet provođenja arheološkog nadzora nad građevinskim radovima uređenja lokalitetu ušća potoka Kolan u more je u svrhu prikupljanja svih bitnih informacija o kulturnim slojevima i mogućim arheološkim nalazima na lokalitetu, a i ovim radovima otkriven je dio senjske povijesti.
– Tijekom skidanja nasipa pronađeno je nekoliko ulomaka krovne opeke, stakla i antičke keramike, pomiješano sa zemljom i raznim recentnim otpadom, ali i solidno izgrađen zid u vodoravnom slogu od pravilnih kamenih blokova povezanih žbukom, koji čini cjelinu sa zidom lukobrana i sigurno je sagrađen u cilju regulacije potoka. Zid je visine 1,60 metara i dužine od 41 metar i proteže se skoro cijelom linijom desne strane ušća, sve do stijene. U okviru ovih radova planirano je da se zid očistiti i prezentira u cijeloj svojoj arhitektonskoj ljepoti i postane zanimljiva šetnica u tom dijelu grada Senja – pojašnjava Blaženka Ljubović i dodaje da će pokretni arheološki nalazi biti pohranjeni u senjskom Gradskom muzeju.
– Veseli što će otkopani zid biti uređen i prezentiran u cijeloj svojoj veličini i ljepoti i koji je veoma važan za dio povijest grada Senja – kaže ravnateljica Ljubović. Radovi se nastavljaju do početka ožujka pa nije isključeno da se otkrije i još podataka i svjedočanstava o bogatoj senjskoj povijesti.