GOSPIĆ U organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća, UHDDR-a grada Rijeke i Bilaja te Grada Gospića danas je održano tradicionalno okupljanje u čast Velebitskog ustanka organiziranog  6. rujna 1932. godine. Bila je to  prva pobuna hrvatskih domoljuba protiv velikosrpskog hegemonizma i manifestirala oružanim napadom na tadašnju žandarmerijsku postaju u Brušanima.

Ovogodišnja komemoracija započela je okupljanjem na grobu ustanika Stjepana Devčića iz Karlobaga. Nekoliko dana nakon ustanka, kod zaseoka Krč na Jadovnom Devčić je u trenutku opkoljavanja od strane veće grupe žandara aktiviralo ručnu bombu kako im ne bi živ pao u ruke. Tih su dana žandari uhitili i mučili desetke seljana s podvelebitskog područja tražeći odgovore na pitanja tko stoji iza ovoga napada. Idejni začetnik i organizator Velebitskog ustanka bio je Andrija Artuković, tadašnji odvjetnik iz Gospića, kasnije ministar u Vladi NDH.

Kod spomen-obilježja podignutog na razvalinama bivše žandarmerijske postaje u Brušanima okupili su se mnogi štovatelji ovoga ustanka i ideje o slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj čija je lučonoša bila upravo akcija ustanika iz ’32. godine. U ime UHDDR-a grada Rijeke na komemoraciji je sudjelovala skupina dragovoljaca predvođenih predsjednikom Milom Biondićem, dok je u ime dragovoljaca Bilaja svoj pijetet iskazao predsjednik Joso Mraović. Vijenac na spomen-obilježje položili su članovi HSP-a predvođeni predsjednikom te stranke i gradonačelnikom Grada Gospića Karlom Starčevićem.

Josip Jurčević na komemoraciji

 Uz polaganje vijenaca i paljenje svijeća riječi molitve predvodio je preč. Marinko Miličević, tajnik Gospićko-senjske biskupije. Nakon toga je u vjeroučnoj dvorani crkve Svetog Martina u Brušanima održana tribina pod naslovom „Velebitni ključ slobode“ na kojoj su govorili  ugledni povjesničari dr. sc. Ivo Biondić, prof. dr. sc. Josip Jurčević i dr. sc. Ante Bežen.

Govoreći o povijesnim dosezima toga događaja prof. sc. dr. Josip Jurčević je istaknuo nekoliko detalja koji se, kako tvrdi,  već desetljećima prešućuju.

-Ovaj događaj se uvijek, pa i danas, krivo povezuje s ustašama, pa stoga nije niti dovoljno valoriziran u hrvatskoj povijesti. Povijest nije crno-bijela i sasvim je nepravedna,  netočna i nepotrebna vječita podjela na ustaše i partizane, na lijeve i desne, na politikanstvo. Povijest čine mnoge nijanse. Gledamo li sve ovo u širem kontekstu zanimljivo je što je CK KPJ koncem 1932. godine u svojim glasilima pozdravio i podržavao Velebitski ustanak, nazivajući ga ispravnim u svakom pogledu te jedinim načinom da se sruši beogradska diktatura, rekao je  između ostaloga prof. dr. sc. Josip Jurčević.

Na komemoraciju su sudjelovali brojni dragovoljci Domovinskog rata s područja Rijeke i Gospića, kao i mnogi mlađi  štovatelji povijesnih dosega Velebitskog ustanka. Ipak, u odnosu na protekle obljetnice, ove godine se na komemoraciji okupio značajno manji broj građana.