U Narodnoj knjižnici u Otočcu nedavno je predstavljena treća knjiga Gorana Jurkovića »Čuvari Gacke doline«, u nakladi Kulturne udruge za baštinu i stvaralaštvo (KUBS) Baštinica. Knjigu su predstavili predsjednica KUBS-a Baštinica prof. Manja Kostelac-Gomerčić, ujedno urednica knjige, te prof. dr. Jasminka Brala-Mudrovčić sa Sveučilišta u Zadru te na kraju i sam autor.

Kostelac-Gomerčić je naglasila da bi se sedam Jurkovićevih priča slobodno moglo smatrati romanom, premda je to zbirka pripovijesti, povijesnih pripovijedaka koncentriranih u 16. stoljeće na području Gacke. Čitajući te priče, urednica se nije mogla oteti dojmu da je podloga priča – strip, te je naglasila da bi to bio sjajan strip da ga je bilo moguće realizirati. Još je dodala da se autor vidi u svakoj od pripovijesti, te da je kroz njega povezana daleka i nedavna, posebno ratna, prošlost i da sve odjekuje prostornom autentikom.

Nakon toga je prof. Brala-Mudrovčić dala sadržajniji osvrt na »Čuvare Gacke doline«, počevši uvodno od povijesne pripovijesti u hrvatskoj književnosti uopće,odnosno od Marka Marulića i Mavra Vetranovića. Naglasila je kako se vremenom mijenjala povijesna pripovijetka u hrvatskoj književnosti te kao žanr odigrala ključnu ulogu u oblikovanju hrvatskoga književnog kanona. Od narodnoga preporoda do suvremene postmoderne, ovaj književni oblik mijenjao se, ali je uvijek ostajao usko povezan s potrebom razumijevanja vlastitoga identiteta i kolektivne povijesti. Danas, povijesna pripovijetka više nije jednostavno sredstvo odgoja i domoljublja, već sofisticiran književni alat za kritičku analizu prošlosti i njezina utjecaja na suvremenost.

Na kraju je Brala-Mudrovčić Jurkovićeve pripovijesti smjestila u kontekst hrvatske pripovijetke, naglasivši kako autor isprepliće stvarne povijesne ličnosti i fiktivne likove s događajima iz 16. stoljeća te da je riječ o fiktivnom narativu smještenu u čvrsti povijesni okvir, u kojemu pisac vješto plovi između dokumentarnih detalja i kreativne slobode. Uz to, naglasila je, knjiga je obogaćena stručnim prilogom prof. dr. Željka Holjevca, ravnatelja Instituta društvenih znanosti »Ivo Pilar«, odnosno tekstom »Otočka kapetanija u 16. stoljeću«, što Jurkovićevu djelu pozicionira i kao vrijedan doprinos razmatranju hrvatskog srednjovjekovlja.

Predstavljanje knjige, zamišljeno također kao mali prilog obilježavanju 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, glazbeno su obogatili Dario Košćak na gitari i Ivan Zvonimir Rogić na primu (bisernici). U svakom slučaju još jedan od dokaza kako je Gacka istinski jedno od najdinamičnijih hrvatskih kulturnih središta.

 Povijesna pripovijetka u hrvatskoj književnosti je kao žanr odigrala ključnu ulogu u oblikovanju hrvatskoga književnog kanona

dr. Jasminka Brala-Mudrovčić