Gospić

“Poslušaj glas prirode”: Kampanja vezana uz “Naturu 2000” na “Jeseni u Lici”

Marin Smolčić



GOSPIĆ Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pozvalo je javnost da im se prvoga dana održavanja tradicijske manifestacije „Jesen u Lici“, tj. 30. rujna, pridruži u izložbenom prostoru ovoga Ministarstva.


Na Trgu Stjepana Radića će se u vremenu od 10 do 19 sati promicati nacionalna kampanja pod nazivom „Poslušaj glas prirode“, koja potiče promjenu stavova i navika stanovništva u cilju zaštite prirode. Riječ je o kampanji koja se provodi u sklopu projekta „Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“, najvećeg projekta osnaživanja sustava zaštite prirode u Hrvatskoj. Više o svemu rekla nam je Ivana Viđak Bjedov, starija savjetnica za odnose s javnošću ovoga Ministarstva.


-Posjetitelji izložbenog prostora na tradicijskoj izložbi „Jesen u Lici“ u navedenom terminu imat će priliku dobiti niz informacija o kampanji, modelima upravljanja ekološkom mrežom te se educirati o načinima zaštite prirode u svojoj okolini. Za sve posjetitelje Ministarstvo je pripremilo brojne nagrade te iznenađenje koje će se posebno svidjeti najmlađima – edukativan program Diverterra, koji omogućuje virtualni posjet (putem VR naočala) deset zaštićenih područja u Hrvatskoj odabranih po ekosustavima.




Svjesni smo kako je Hrvatska jedna od prirodno najraznolikijih i ekološki najočuvanijih država u Europi. Svakako je želimo takvom i očuvati pa onda budimo odgovorni u tome, poslušajmo glas prirode. Ohrabrimo se i napravimo novi korak već sada u našem lokalnom okruženju, rekla nam je Ivana Viđak Bjedov, stručna savjetnica Ministarstva gospodarstva i regionalnog razvoja.


Šume zauzimaju trećinu svjetskog kopna i od presudne je važnosti paziti kako se odnosimo prema tome bogatstvu, resursu o kojemu ovisi i ljudski opstanak, kao i opstanak svih kopnenih vrsta flore i faune. Trećinu kopnenih površina čine prašumski eko-sustavi koji čuvaju većinu bioraznolikosti našega planeta. Širenjem poljoprivrednih površina i stihijskim uništavanjem dijela prašumske flore (a s time i faune) bioraznolikost šuma postaje upitna. Uništavanjem šuma znatno se povećava erozija tla, a gubljenjem staništa nestaju i brojne vrste kukaca koje oprašuju preostalu i novo posađenu vegetaciju. Najvažnije u svemu ovome jest činjenica kako su šume zapravo „pluća“ Zemlje. Upravo su ovo temelji za edukaciju mladih naraštaja, ali i ljudskog društva u cjelini.