U organizaciji Matice Hrvatske u senjskom Domu kulture predstavljen je treći broj Hrvatske revije iz 2022. godine posvećen Senju.

O Hrvatskoj reviji govorili su glavna urednica Mirjana Polić Bobić, jedan od urednika, povjesničar Tomislav Galović, koji je ujedno i pročelnik Odjela za povijest Matice Hrvatske, te suradnica Helena Knifić Schaps.

– Senj se u Hrvatskoj reviji i inače u Matici Hrvatskoj može lako prepoznati zbog vrijednosti koje ima – kulture, povijesti i tradicije – a to je ono što baštini Matica Hrvatska.

Međutim, tematski broj poput ovoga ipak treba zaslužiti, ne mogu to svi gradovi, hvala vam što ste prepoznali grad Senj – kazao je predsjednik Ogranka Matice Hrvatske u Senju Mislav Bilović i dodao da se u Gradu trude senjsku tradiciju i povijest pokazati i prikazati, pogotovo danas gdje je bitno očuvanje identiteta, i senjskog i hrvatskog, jer se ulazi u integracije gdje se na neki način pokušavamo svi izjednačiti pa je upravo očuvanje tog identiteta i dalje bitno.

I dalje će se ulagati napori da Senj bude zanimljiv i turistima i domaćima i struci.

Promjena vremena

Hrvatska revija je časopis Matice Hrvatske koji izlazi od 1928. godine. Izlazila je neprekinuto u Matici Hrvatskoj do 1945. godine, a onda je to prestalo, kao i aktivnost Matice Hrvatske, a onda su je u Buenos Airesu počeli izdavati naši eminentni intelektualci među emigracijom.

– U prvome redu tu bih spomenula Vinka Nikolića, koji ju je uređivao neprekinuto do 1991. godine, kada Hrvatska revija ponovo izlazi pod okriljem Matice Hrvatske – kazala je glavna urednica revije Mirjana Polić Bobić, koja je odala priznanje svojim prethodnicima Vinku Nikoliću, pjesniku Borisu Maruni i geografu Mladenu Klemenčiću.

Revija izlazi četiri puta godišnje, nekada je izlazila češće, a kroz prethodnih 95 godina mijenjala je svoj profil i svoju uređivačku politiku jer su se mijenjala vremena i okolnosti u kojima je izlazila.

Hrvatska revija je počela pretežno kao časopis za književnost, ali i za likovne umjetnosti. U izbjeglištvu je nastavila pokrivati taj aspekt, ali bila je i u značajnoj mjeri orijentirana prema političkim temama.

– Teme revije su iz najrazličitijih sfera života. Tako je npr. jedan cijeli broj bio posvećen Banovini nakon potresa, gdje su i geolozi i paleontolozi, povjesničari, sociolozi, demografi iz različitih aspekata osvijetlili temu te prekrasne hrvatske regije koja nažalost ima puno problema – rekla je glavna urednica i istaknula da nemaju običaj posvećivati broj revije nekom gradu, osim jednom Rijeci, kada je postala europska prijestolnica kulture, ali to je i Senj zaslužio.

Povijesna važnost

– Došli smo do zaključka da povijest i sadašnjost Senja zaslužuje da bude prikazana baš kao grad Senj, s obzirom na njegovu veliku povijesnu važnost i veliku kulturnu baštinu nataloženu ovdje kroz stoljeća, a imamo dojam da to u hrvatskom kulturnom prostoru, širem, osim užih struka, nije dovoljno prisutno.

Prepoznato da, ali ne dovoljno prisutno – kazala je Mirjana Polić Bobić te istaknula da ovim jednim izdanjem ne mogu pokriti sve iz senjske povijesti, kulture i društvenog života, ali u ovom broju su stručno i zanimljivo prikazane neke teme koje ipak daju profil grada Senja.

– Ja sam se odazvala temom koja je meni bliska, a to je graditeljstvo i urbani razvoj. Svoj tekst počela sam razmatrati od kraja 18. stoljeća, od onog trenutka kad mislim da se današnji urbanitet grada može slijediti.

Za taj urbanitet važan je njegov zemljopisni položaj, a na njega je ukazivao već i dr. Vuk Krajač kad je rekao da je svjetski fenomen da grad može reći da se nalazi na sjecištu 45. paralele i 15. meridijana.

To je fenomen koji se 1997. probao iskoristiti sa Sunčanikom. Osim zemljopisnog položaja, i ostale značajke za urbani razvoj Senja su brojne – kazala je Helena Knifić Schaps, a povjesničar Tomislav Galović govorio je o krucijalnim momentima razvoja glagoljaške baštine grada Senja. U glazbenom dijelu nastupili su učenici glazbenog odjela Osnovne škole Silvija Strahimira Kranjčevića Senj.