O djelovanju Mreže podrške i suradnje žrtvama i svjedocima kaznenih djela čini mreža od 11 organizacija civilnog društva koje pružaju pomoć na području 17 hrvatskih županija. Ove podatke kao i mnoge druge podijelila je s nama Nada Rukavina, stručna savjetnica Ženske grupe Korak iz Karlovca sa sjedištem u Gospiću.

– ŽGK Korak pokriva Karlovačku i Ličko-senjsku županiju. Kroz program pružamo: emocionalnu i praktičnu podršku, psihološko i pravno savjetovanje, dajemo tehničke i praktične informacije o pravima koje osoba ima, nastupamo kao osoba od povjerenja u pratnji na sud, Zavod za socijalnu skrb, pratnju na policiju, pratnju na državno odvjetništvo itd. Osim pružanja direktnih usluga žrtvama i svjedocima/svjedokinjama kaznenih djela, Mreža podrške i suradnje kontinuirano radi na unapređenju cjelokupnog sustava podrške žrtvama, javnom zagovaranju i lobiranju za promjene u odnosu na položaj žrtava u okviru pravosudnog postupka i postupku ostvarivanja prava i informiranju stručne i šire javnosti o pravima žrtava i dostupnim uslugama. Unutar svoga rada sustavno radimo na edukacijama i međusektorskoj suradnji na svim razinama. Surađujemo s odjelima pri županijskim sudovima, Zavodom za socijalni rad, policijom s kojom imamo posebno dobru suradnju, Obiteljskim centrom. Sa sudom u Gospiću imamo sve bolju suradnju. Imamo odličnu suradnju s policijom koja se uvijek odazove na naše akcije. Zahvaljujući medijskoj podršci mislim da sve veći broj građana zna da radimo u Gospiću.

Edukacija

Ove godine krećemo s oglašavanjem putem jednog od jumbo plakata. To bi isto tako trebalo pridonijeti širenju informacija. Trudimo se biti prisutni u medijima i razgovarati o uslugama koje pružamo. Svi oni koji rade u uredima, odjelima i udrugama koje provode nadležne programe završili su obuku i konstantno prolaze razne edukacije koje im pružaju alate za primjenjivanje pravne, psihološke i praktične pomoći žrtvama pri kaznenom postupku.

U Mreži rade osobe sa završenim fakultetom nekog humanističkog smjera, psiholozi, socijalni pedagozi, pravnici, socijalni radnici. Imamo stalnu volonterku iz udruge NIT Korenica koja pokriva ured ako sam na godišnjem odmoru i slično. Mreža podrške prima dosta poziva stranaka kojima izlazimo ususret kada se radi o obiteljskom nasilju. Približava nam se Svjetski dan roditelja, 1. lipnja. Stoga naglašavam važnost obitelji kao osnovne ćelije društva. Iznimno važnim smatram rad na poticanju odgovornog roditeljstva na kojem društvo treba raditi u cjelini. Dana 12. svibnja bilo je svečano otvorenje novih prostorija Obiteljskog centra u Senju. Bilo mi je drago da smo bili jedni od prisutnih sudionika, jer svi mi se bavimo problematikom obitelji. Obitelj nam treba pružati osjećaj sigurnosti, to je mjesto bezuvjetne ljubavi i prihvaćanja.

Psihologija nasilja

Nažalost, postoje one obitelji koje su obilježene nasiljem, u kojima neki članovi obitelji vrše nasilje nad drugim članovima. Tada najčešće govorimo o rodno uvjetovanom nasilju jer su žene najčešće žrtve nasilja u obitelji i partnerskog nasilja. Nasilje u obitelji je specifična priča zato jer ne zastarijeva. Imate brakove koji traju godinama i pomislili bi da se strasti, tj. nesuglasice s godinama možda ublažavaju, ali realno statistika ne ide tome u prilog. Vidimo po medijima da ima sve više femicida i u starijoj populaciji.

Mreža podrške i suradnje žrtvama i svjedocima kaznenih djela izravno pomaže osobama koje doživljavaju nasilje u svojoj obitelji, pogotovo u rizičnim situacijama kao što je odlazak iz nasilnog odnosa. Žrtve obiteljskog nasilja trpe mnogobrojne posljedice: psihološke, fizičke, ekonomske. Sve su to čimbenici koji osobu destabiliziraju, bacaju u depresiju, stvaraju osjećaj nemoći, a da ne pričamo o tome koliko osoba može biti i najčešće je izolirana od svoje okoline. Članovi bliske obitelji često ne shvaćaju ozbiljnost situcije i misle da se stvari mogu riješiti »mirnim« putem, tj. ignoriranjem. Žena bez dodatne podrške obitelji ili prijatelja teško se odlučuje na prijavu nasilja ili pokušaj odlaska iz nasilnog odnosa. Vrlo je važno razumjeti prirodu psihologije nasilja, shvatiti da to nije jednokratan čin nasilnika, nego opetovano ponašanje na koje se žrtva navikava i to s vremenom počne prihvaćati kao normalan obrazac obiteljskog ponašanja. Zato je nužno da društvo u cjelini prepozna i shvati koliko je takvo ponašanje neprihvatljivo u cijelosti ne samo za ženu, nego i za društvo.

Dugoročan proces

Sustavnim radom prava žrtava se prepoznaju sve više od strane policije, suda i svih ostalih relevantnih društvenih čimbenika To je jedan dugoročan proces senzibiliziranja zakonodavstva i društva za potrebe žrtve. Neke od preporuka za poboljšanje prevencije nasilja su: rana prevencija nasilja prepoznavanjem potencijalnih rizičnih faktora, sustavno sankcioniranje nasilnog ponašanja kao mehanizam rane prevencije, kontinuirana edukacija i jačanje svijesti društva, jačanje međusektorske suradnje na svim razinama, sustavne zakonodavne promjene, sudski postupci razumnog trajanja kako bi se prevenirala dodatna viktimizacija žrtava, povećanje kapaciteta skloništa i sigurnih kuća te dostupnija psihosocijalna i psihološka pomoć žrtvama nasilja, naglasila je Nada Rukavina iz Udruge Korak.

Statistika

Prema statističkim podacima za pomoć i podršku organizacijama civilnog društva koje provode ovaj program, u razdoblju od 6 godina, pruženo je ukupno 50.048 različitih usluga za 5.506 korisnika i korisnica Mreže. U istom razdoblju Ženska grupa Korak Karlovac pružila je ukupno 3.417 različitih usluga za 780 korisnika