SENJ- Brojni sadašnji i nekadašnji učenici, profesori, građani, prijatelji Senja i brojni uzvanici prisustvovali su svečanoj akademiji povodom 300 godina srednjeg školstva u Senju. Slavilo se je tri stoljeća znanja, predanosti i odgoja brojnih generacija koje su stasale upravo pod okriljem senjske srednje škole. Uz to, održan je i znanstveni skup pod nazivom „Tri stoljeća srednjeg školstva u Senju 1725. – 2025.“, koji je ujedno bio i međužupanijski stručni skup, cjelodnevna nastava i jačanje komunikacijskih vještina učitelja i nastavnika povijesti. Sve je održano pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Grada Senja te Ličko-senjske županije. Organizator ovog svečanog dana je Srednja škola Pavla Rittera Vitezovića Senj, a suorganizatori su Institut društvenih
znanosti Ivo Pilar, Zavod za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti u Rijeci s područnom jedinicom u Puli, Agencija za odgoj i obrazovanje te Gradski
muzej Senj.

U dvorani senjskog Doma kulture susreli su se prošlost, sadašnjost i budućnost , svi oni koji su gradili,
čuvali i nastavljaju prenositi svjetlo znanja u Senju.

Među uzvanicima bili su predstavnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Momir Karin, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Sanjin Rukavina, župnik Župe Uznesenja BDM u Senju monsinjor doktor Richard Pavlić, predsjednica Županijske skupštine Ličko-senjske županije Ines Žarković, predsjednik Gradskog vijeća Grada Senja Vice Nekić, gradonačelnik Grada Senja Željko Tomljanović, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Katarina Milković, predstavnik Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Josipa Ivoš, predstavnici najstarijih gimnazija u Republici Hrvatskoj I. riječke gimnazije Rijeka, Gimnazije Karlovac i Gornjogradske gimnazije Zagreb, ravnateljica srednje škole u Pagu Marija Pećirko, te pročelnica upravnog odjela za školstvo Ličko-senjske županije Valentina Zdunić.

Dobrodošlicu u grad glagoljice i tiskarstva, velikana pera i uskoka, u kolijevku hrvatske pismenosti im je poželjela ravnateljica Srednje škole Senj Danijela Vukelić, koja je predstavila i tri stoljeća dug povijesni put kojim je senjsko srednje školstvo koračalo od 1725. godine, pa sve do današnjih dana,
a skup su među ostalim pozdravili i senjski gradonačelnik koji je istaknuo kako je senjska Srednja škola uvijek bila svjetionik znanja i duha, ali se danas susreće sa demografskim izazovima, jer Senja kao i mnoge druge sredine u Hrvatskoj osjeća odlazak mladih , ali to ne smije značiti odustajanje, naprotiv treba pozvati na zajedništvo i djelovanje. „Naša je obveza kao grada i kao društva u cjelini da omogući obrazovanje dostojno budućnosti te će zato Grad Senj i dalje ulagati u opremu, digitalizaciju, a prije svega u profesore koji predano rade unatoč svim izazovima.“ rekao je gradonačelnik Tomljanović.

Naglašeno je i kako je kroz tri stoljeća senjskog srednjeg školstva crkva bila njegov vjeran suputnik, čuvarica duha, znanja i moralnih vrijednosti. Upravo su u njezinu okrilju niknuli prvi temelji srednjoškolskog obrazovanja u Senju, a ta povezanost crkve i škole u Senju nije samo povijesna činjenica, već i živa nit koja traje i danas, u zajedničkoj brizi za mlade, za njihov rast u znanju i vjeri, što je u svom obraćanju naglasio i župnik Richard Pavlić.

U prigodnom programu nastupila je senjska klapa Senjkinje, te učenici senjske gimnazije Bartol
Krmpotić na klaviru, Paulina Šop koja je pročitala ulomak iz romana Bijeg Milutina Cihlara Nehajeva, te bivši učenik Aldo Gradišer i učenica Hana Bilović koji su čitali stihove senjskih pjesnika na domaćoj čakavštini.

U povodu tri stoljeća trajanja i učenja u srednjem školstvu u Senju kod gimnazijskih stepenica otkriven je spomenik kao trajni podsjetnik na put kojim su hodali naraštaji učenika, profesora i svih koji su vjerovali u moć znanja. Spomenik simbolično prikazuje tri zatvorene knjige koje označavaju protekla stoljeća srednjoškolskog obrazovanja u Senju i jednu otvorenu knjigu koja pokazuje nastavak u budućnost. Autor spomenika je kipar i bribirski kamenoklesar Hrvoje Živković.

PRIZNANJA ZAPOSLENICIMA

Svaka škola živi kroz svoje ljude, sve one koji su svojim trudom kroz godine postali temelj i duša škole i koji su generacijama darivali znanje, vrijeme i dio sebe. U znak zahvalnosti uručena su im priznanja.
Dobitnici priznanja sa 35 i više godina rada u senjskoj Srednjoj školi su :
Mirko Belavić, profesorica matematike
Nada Slavković, računovotkinja
Ivanka Branka Prpić, profesorica hrvatskog i njemačkog jezika
Mira Galić, profesorica njemačkog jezika
Tatjana Juričić, profesorica tjelesne i zdravstvene kulture
Milica Šegulja, profesorica matematike i fizike
Meho Varupa, profesor elektrotehnike
Milan Miškulin, domar
Emina Dučić, spremačica
Brigita Nekić, profesorica geografije
Davor Prpić, profesor sociologije i likovne umjetnosti
Božo Šimunić, profesor informatike
Anita Jovanović, profesorica kemije i fizike
Bogdan Diklić, pedagog
Marica Štokić, knjižničarka
Vladimir Sertić, profesor radioničkih vježbi
Vjekoslav Zrinski i Grozdana Tomljanović – posmrtno

TRI STOLJEĆA ZNANJA

Senjska srednja škola Pavla Rittera Vitezovića nasljednica je poznate senjske gimnazije koja je uživala vrlo visoki renome među sličnim srednjoškolskim ustanovama. Jos 1634. g. u Senju postoji određeni oblik gimnazije, a funkcionira u okvirima pavlinskoga reda. Nakon toga 1725.g. car Karlo VI osnovao je “Senjsku gimnaziju”, što je ujedno i službeni početak školstva u Senju. Kroz povijest je gimnazija bila pod različitim upravama, uglavnom iz crkvenih redova, a od 1872.g. senjska se gimnazija vodi se kao Zemaljski zavod i sve do Prvog svjetskog rata djeluje relativno stabilno. Za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata nastava se održavala uglavnom redovito,  ali broj učenika stalno je oscilirao sto je jedan od pokazatelja koliko je rat djelovao na rad škole. 1945.g. škola doživljava velik pritisak pri upisu novih učenika jer je to bila jedina gimnazija od Zadra do Rijeke, nakon toga uslijedio je i niz reformi školstva, a 1975.g. reformom školstva se elektrometarska škola “Vladimir Čopić” i gimnazija “Pavao Ritter Vitezović” integriraju u Centar odgoja i usmjerenog obrazovanja “Vladimir Čopić”, čime se istovremeno napustio klasični oblik gimnazije, međutim 1990.g.  ponovno je uvedena opća gimnazija.