SENJ U Senju  traje mesopust, peto godišnje doba, a na vlasti su maškare koje drže ključeve drevnog grada podno Nehaja. I ove godine mesopust  se održava pod poznatim motom „Mesopust biži, ki ča uvati nek drži“ i u Senju  i ove godine živi punim plućima i to  svake subote na veselim pučkim zabavama tzv. maškaranim balovima za odrasle, a najmlađi ga žive nedjeljom na dječjim redutama. I tako već punih 366 godine mesopust se živi od prve subote iza Sveta tri kralja i  do Čiste srijede ili Pepelnice. 

Ti običaji su dio senjske nematerijalne baštine i predstavljaju dio kulturnog identiteta, a kako stručnjaci ističu mesopusni običaju imaju posebnu etnografsku i znanstvenu vrijednost.  U prošlosti su mesopusni i pokladni običaji imali magično značenje, prerušavanjem i maškaranjem trebalo je otjerati zimu  i zle sile u želji da se spriječi njihovo negativno djelovanje na stoku, domove, usjeve …..i „dozvati“ proljeće. Danas, na temeljima te prošlosti mesopust je prije svega zabava, tradicija i turistički sadržaj, a najstarije zapise o senjskom mesopustu napisao je austrijski časnik Valvasor  koji je služio u Senju u drugoj polovici 17.st. i  koji je 1660.g. opisao mesopusni utorak. Pisao je da se je  utorkom poslijepodne najmlađi senjski puk  čudno oblačio u maškarade, prekrivao lice maskama i jurio senjski ulicama zbijajući šale  i ludorije koje su trajale do dugo u noć. Drugi dan,  na čistu srijedu, ponovno su oblačili  čudna odijela i lice mazali čađom  i obilazili kuće tražeći frite koje su bile mesopusni specijalitet. Pekle  su se u senjski domovima te dijelile po gradu, a sve je bilo praćeno šalama i igrom maškara.

Foto D. Prpić

Senjski mesopust ima i danas jednu posebnost, pravila nalažu nošenje maske, kako Senjani kažu larfe ili baute,  i maškaranje do putpune neprepoznatljivosti da bi se maškare mogle nesputano zabavljati. Postoje i tradicionalne senjske maškarade to su domino, pajaco, pierot, packamin …  Mesopust u Senju vrlo rano je dobio građanski predznak, već početkom 19. st. Već tada su se svake subote održavali mesopusni plesovi u organizaciji raznih društava. Postojali su plesovi na koje su imali pristup samo pozvani i njihove obitelji i  imali su naziv »Nobelbal«. Za razliku od tih plesova sa pozivnicama, drugi dan, u nedjelju održavali su se plesovi na kojima je svatko imao  pristup. Ti su se plesovi zvali »Pudelbal«, a Senjani su ih prozvali »pudlići«.   

Neke od lokacija na kojima su se održavale mesopusne zabave bile su Dom kulture, Sokolana na Staroj cesti , zgrada Verein na Malim vratima, kao i bivša zgrada Svete Terezije, a iza Drugog svjetskog rata najpopularnije mjesto održavanja maskiranih zabava je bila Sala u Domu kulture gdje mesopusne zabave organiziraju gradske udruge, nogometaši, rukometaši, lovci, vatrogasci, glazbenici.  Otada se najljepše i najatraktivnije maske nagrađuju, a svaki subotnji bal ima zadanu temu maškaranja.

Svojevremeno, točnije 1875.g. su se javile i mesopusne novine i izlazile pod raznim imenima, Vragoder, Uštipci, Labura, Metlica, Tovarni list …… i Metla i škavacera koja izlazi i danas. To su  „cajtunge za senjske prče i čakule sa slikan“ , pisane su na senjskoj čakavštini i prepune su humora i dosjetki karakterističnih za Senjane, a izlaze na mesopusni utorak kada gradom prolazi maškarana povorka. Tada se osuđuje i Mesopust , glavni krivac za sve nedaće i propuste u protekloj godini, a sve završava  zabavom, nakon koje slijedi Korizma i priprema za Uskrs. Postajalo je još nekoliko pokladnih novina, tako je  Lovačko društvo „Jarebica“ Senj  izdavalo list pod nazivom “Labura”, u Krasnu je nekoliko godina izlazila tiskovina “Gargaše”, a u Svetom Jurju je sve do danas postoje novine „Drača“.

 Uz to, Senj je poznat i po Ljetnom karnevalu koji se početkom kolovoza održava još od 1967.g. i velika je turistička atrakcija koja itekako doprinosi i međunarodnoj suradnji jer u Karnevalu sudjeluju i brojne inozemne skupine pa karneval ima međunarodni predznak. Od 1996.g. Senj je postao i član Udruge europskih karnevalskih gradova-FECC. 

U vrijeme mesopusta i senjske ustanove, primjerice Pučko učilište, Gradska knjižnica, Gradski muzej organiziraju događanja na temu mesopusta. Ta se tradicija njeguje i u vrtiću, te osnovnoj školi, a pečat mesopustu daju i senjske udruge  primjerice Gradska glazba, Plesna skupina Rožice, VIS Bonaca, Plesna skupina Maya*s dance nation, ali  i brojni drugi zaljubljenici u mesopusne običaje. 

Sve to dokazuje da se Senjani ne mogu umorit od mesopusta, ali ni mesopust od Senjana.