Festival znanosti koji se u Hrvatskoj održao na 42 lokacije o temi Mreže, uključilo se i Gacko pučko otvoreno učilište u Otočcu organiziranjem dvaju predavanja kojima su glavne teme bile Dabar i Dabarski brevijar. Zapravo, govorilo se o mreži značajnih arheoloških lokaliteta u Gackoj, uključujući i one na području Dabra, te o širenju pisma, uključujući i glagoljicu, kao komunikacijskoj mreži.

Prvo predavanje s nazivom »Dabar – zaboravljeni (k)raj« održala je arheologinja i kustosica Katarina Mužar, a drugo »Dabarski brevijar – od rukopisa prema digitalizaciji i tisku« održao je dr. sc. Mateo Žagar, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i vodeći stručnjak za povijest hrvatske glagoljice i glagoljaštva.

Arheologinja Mužar predstavila je publikaciju navedenog naziva, koju potpisuje s arheologinjom Lindom Bednjanec, u izdanju otočke udruge KUBS Baštinica, a koja prikazuje Dabar kao prostor iznimne prirodne i kulturne vrijednosti. Publikacija donosi pregled važnih arheoloških točaka te se osvrće na nalaz karolinškog mača iz 9. stoljeća. Njihova istraživanja nadovezuju se na projekt Arheološka topografija grada Otočca koji je pokrenula udruga KUBS Baštinica, a poslije ga nastavlja provoditi u suradnji s GPOU-om Otočac kao dio opsežnijeg plana upravljanja baštinskim lokalitetima.

Profesor Žagar govorio je o glagoljici i Dabarskom brevijaru, glagoljskom kodeksu iz 1486. godine. Taj vrijedni srednjovjekovni rukopis pohranjen je u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, a do danas je ostao neobjavljen. Predavanje je uključilo prikaz javnosti uglavnom nepoznatih arhivskih snimki brevijara, usporedbe s drugim glagoljskim zapisima, te tehničke i sadržajne izazove digitalizacije i objave Brevijara. Govoreći o važnoj ulozi takvog projekta u valoriziranju povijesti i identiteta lokalne zajednice Žagar je istaknuo presudnost postojanja snažne lokalne inicijative u projektu digitalizacije i objave Dabarskog brevijara, ali i nužnost da projekt obuhvati konzervaciju rukopisa i njegovu transliteraciju s glagoljice na latinicu.